Hrvatska bliže istoku EU nego najrazvijenijim članicama, a unutar zemlje jaz je i do tri godine
PišeJagoda Marić prije 2 sata 7 preporuka PišeJagoda Marić prije 2 sata 7 preporuka

Djeca koja su rođena 2024. godine, a provest će svoj život u Hrvatskoj, u prosjeku će živjeti 78,9 godina, predviđanja su to Eurostata o očekivanom životnom vijeku onih koji su u život tek zakoračili. Njihovi vršnjaci u Sloveniji živjet će u prosjeku 3,2 godine dulje, odnosno njihov je očekivani životni vijek 82,1 godinu.
Slovenci su tako po očekivanom životnom vijeku, a ta procjena govori o životnom standardu, kvaliteti prehrane, lošim navikama poput pušenja, ali i snazi zdravstvenog sustava, u skupini s razvijenim državama Europske unije gdje je očekivani životni vijek iznad 81 godinu. Hrvatska je po tom pitanju puno bliže članicama s istoka koje su se Uniji pridružile prije dvadesetak godina kad i Slovenija. Među tim zemljama je i sedam onih u kojima je očekivani životni vijek kraći nego u Hrvatskoj.
Maknite ovaj oglas
Sve su se rasporedile od očekivanih 75,6 godina, koliko je očekivani životni vijek u Bugarskoj, što je najniže u cijeloj Uniji pa do hrvatskih gotovo 79 godina. To znači da je Hrvatska u jednoj trećini država EU koje imaju najniži očekivani životni vijek. U prosjeku je u EU očekivani životni vijek 81,5 godina, odnosno 2,6 godina veći nego u Hrvatskoj.
Gdje se u Europskoj uniji najdulje živi
Da se na siromašnom istoku živi kraće nego na bogatijem zapadu nije neka novost, kao ni to da najdulji očekivani životni vijek imaju mediteranske zemlje, gdje će djeca rođena posljednjih godina u prosjeku doživjeti više od 83 godine. Na vrhu je tako Španjolska gdje je očekivani životni vijek 84 godine, slijedi Italija s 83,7 godina, više od 83 godine živjet će i oni rođeni u Francuskoj. U to društvo 83 plus ugurala se i Švedska s očekivanim životnim vijekom od 83,8 godina.
Uz to, velike razlike su i unutar same Hrvatske – za djecu koja se rode i provedu život u Zagrebu i Jadranskoj Hrvatskoj očekivani životni vijek je dulji nego u Sjevernoj i Panonskoj Hrvatskoj.
U Zagrebu tri godine života više nego u Slavoniji
Najdulji očekivani životni vijek je u Zagrebu, 80,2 godine, a najkraći u Panonskoj Hrvatskoj, čak tri godine manje. Ta najnerazvijenija hrvatska regija, u koju osim pet slavonskih županija još ulaze i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, ima najveću stopu rizika od siromaštva, najveću stopu nezaposlenih i njezina je razvijenost malo iznad 50 posto prosjeka EU, dok je Zagreb 31 posto iznad prosjeka EU.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
U Jadranskoj Hrvatskoj očekivani je životni vijek 79,9 godina, a u Sjevernoj Hrvatskoj 78,5 godina. Na ove razlike sigurno utječu i prehrambene navike stanovništva pa je životni vijek tamo gdje dominira mediteranska prehrana dulji. Ali opet, na kvalitetu prehrane utječe i životni standard.
Očekivani životni vijek žena u Hrvatskoj je dulji čak 5,8 godina nego očekivani životni vijek muškaraca. Tek rođene djevojčice će, prema predviđanjima Eurostata, živjeti 81,8 godina, a dječaci 76 godina. U cijeloj EU ta razlika je 5,2 godine, najveća je u Latviji, čak 9,8 godina, a najniža u Nizozemskoj 2,8 godina. Dok po očekivanom životnom vijeku spada u trećinu članica u kojima je on najniži, Hrvatska se po medijalnoj životnoj dobi svog stanovništva svrstala u šest članica koje imaju najveću medijalnu dob.
Polovica stanovništva starija od 45 i pol godina
Tako je lani u Hrvatskoj polovica stanovništva bila starija od 45,5 godina, dok je druga polovica bila mlađa od te dobi. Višu medijalnu dob imaju samo Bugarska, Grčka, Portugal, Španjolska i rekorder Italija, gdje je polovica stanovništva starija od 49 godina. Po ovom kriteriju Slovenija i Hrvatska su izjednačene, a “najmlađa” je Irska gdje je polovica stanovnika mlađa od 39,6 godina. Takvo je stanje posljedica velikog broja doseljenika iz ostalih država, pa i Hrvatske, koji su u Irsku stigli u potrazi za poslom.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Na razini cijele Unije polovica stanovništva starija je od 44,9 godina. Sve je veća medijalna dob i u ostalim velikim svjetskim gospodarstvima. Primjerice, u Japanu je lani polovica stanovništva bila starija od 49,9 godina, a stanje se pogoršava i u dvije najveće ekonomske sile u svijetu. U Kini je već sada polovica stanovništva starija od 40 godina, u SAD-u od 39 godina, dok je u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, Indiji, polovica stanovništva još uvijek mlađa od 29 godina.
Na sto stanovnika u radnoj dobi 37 starijih od 65
Starenje stanovništva u EU dovodi do sve nepovoljnijeg omjera onih koji su u radnoj dobi od 15 do 64 godine i onih koji su stariji od 65 godina i u većini slučajeva su u mirovini. I tu Hrvatska ulazi među četvrtinu članica s najlošijim pokazateljima. Na sto stanovnika u dobi od 15 do 64 godine ima 37 onih koji su stariji od 65 godina. Lošije pokazatelje ima samo pet zemalja, Bugarska, Grčka, Portugal, Finska i Italija koja na sto stanovnika u aktivnoj dobi ima 39 starijih od 65 godina. Najpovoljniji omjer ima opet Irska, gdje na sto stanovnika u radnoj dobi dolaze nešto manje od 24 stanovnika starija od 65 godina.
Na razini EU taj je omjer nešto povoljniji, na sto stanovnika u radnoj dobi dođe njih 34 s više od 65 godina, a prije deset godina bilo ih je 29. Sa starenjem stanovništva i lošim demografskim pokazatelji o novorođenim udio starijih u radnoj populaciji raste svim državama EU. No, nije se Hrvatska u toj situaciji našla samo zbog lošeg nataliteta, nego i zbog pojačanog iseljavanja mladih nakon ulaska u Europsku uniju. U 2013. godini kad je ulazila u EU, Hrvatska je imala 27 starijih od 65 godina na sto onih koji su bili u radnoj dobi. Po tom je pokazatelju stajala bolje nego EU. Kako EU nema povoljniji prirodni prirast od Hrvatske, to svjedoči koliko je stanje pogoršano iseljavanjem iz Hrvatske u bogatije članice.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu





Source link: www.telegram.hr




