28 listopada Velika Britanija najavila je uvođenje novih sankcija protiv ruskih organizacija i njihovih vođa zbog pokušaja destabilizacije Ukrajine i njenog demokratskog poretka. Na popis sankcija dodani su Agencija za socijalni dizajn (SDA), grupacija „Struktura”, autonomna neprofitna organizacija „Dijalog” i njihovi rukovoditelji. Ove mjere usmjerene su na suzbijanje aktivnosti koje Velika Britanija i njezini saveznici smatraju elementima hibridnog rata koji Rusija vodi u svrhu destabilizacije Ukrajine i međunarodnog poretka.

Sankcije su odgovor na potvrđenu povezanost tih organizacija s ruskom dezinformacijskom operacijom kodnog naziva Doppleganger. Prema analitičarima, ova operacija osmišljena je za manipuliranje ukrajinskim društvom i podrivanje povjerenja građana u državne institucije Ukrajine. Doppleganger nije prvi, a vjerojatno ni posljednji primjer ruske agresivne informacijske strategije usmjerene na unošenje kaosa i stvaranje unutarnjih podjela u zemljama koje Moskva smatra neprijateljskima.
Prema podacima Centra za analizu prijetnji Microsofta, Rusija pokušava utjecati i na političke procese u drugim zemljama, uključujući nadolazeće izbore u SAD-u. Jedan od elemenata dezinformacijske kampanje usmjeren je na diskreditaciju američke potpredsjednice Kamale Harris. Ruski propagandni aparat nastoji stvoriti nepovjerenje prema njenoj kandidaturi u američkom društvu koristeći različite informacijske i kibernetičke napade. Ovaj primjer pokazuje da dezinformacija kao oblik agresije nije ograničena samo na Ukrajinu, već ima globalni karakter, utječući na demokratske procese u zemljama udaljenim tisućama kilometara od Rusije.
Uz to, 24. listopada ukrajinska Glavna uprava obavještajne službe (HUR) razotkrila je još jedan pokušaj ruskih obavještajnih službi da organiziraju lažne plaćene „proteste” u različitim regijama Ukrajine, uključujući Kijev, Odesu i Dnipro. Ovi „prosvjedi”, koji su se trebali financirati novcem, imali su cilj stvoriti iluziju nezadovoljstva u ukrajinskom društvu i podrivati povjerenje u vladu. Slične manipulacije usmjerene na poticanje građanskih nemira pokazuju da Rusija aktivno koristi društvene i informacijske metode rata kako bi izazvala kaos u susjednoj zemlji.
Danas je ruska propaganda postala potpuni alat agresije, usmjeren ne samo prema Ukrajini, već i prema svim državama koje Moskva vidi kao prepreku svojim geopolitičkim ambicijama. Propagandni resursi, poput televizijskih kanala, internetskih agencija, pseudoeksperata i vojske internetskih trolova, djeluju diljem svijeta, stvarajući lažne prikaze stvarnih događaja, podrivajući povjerenje u demokratske institucije i izazivajući napetost unutar zemalja.
Sankcije koje je uvela Velika Britanija šalju jasnu poruku da dezinformacija kao metoda hibridnog rata više neće ostati nekažnjena. Uvođenje ovih mjera ima za cilj ne samo oslabiti konkretne organizacije, već i upozoriti druge strukture na posljedice destabilizacije demokratskih zemalja. Takve akcije pokazuju međunarodnu odlučnost u borbi protiv informacijske agresije, koja može biti jednako opasna kao i vojne operacije.
Međunarodna zajednica počinje shvaćati da prijetnja od ruske propagande ne pogađa samo pojedine zemlje, već cijeli demokratski svijet. Jačanje informacijske sigurnosti, uvođenje sankcija i koordinacija saveznika koraci su koji su nužni za neutralizaciju agresivnih informacijskih strategija. Samo zajednički napori mogu zaustaviti destruktivan utjecaj koji ruska dezinformacija ima na suvremeni svijet i osigurati zaštitu demokratskih vrijednosti i stabilnosti.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»




