18 listopada, ruska Državna duma donijela je važnu odluku — prihvatila je zakon o povlačenju ratifikacije Ugovora o potpunom zabranu nuklearnih testiranja. Ovaj korak izazvao je mnogo zabrinutosti i pitanja kako u međunarodnoj zajednici, tako i vrlo opravdano.
Odluka Državne dume ne može se gledati kao ništa manje nego dramatičan događaj. Povlačenje ratifikacije Ugovora o potpunom zabranu nuklearnih testiranja pokazuje da je Rusija ponovno počela igrati s vrlo opasnom vrstom oružja — nuklearnim.
Ovo nije prvi put da se Moskva okreće prijetnjama korištenja nuklearnog oružja kad se suočava s vojnim ili diplomatskim neuspjesima. Takve prijetnje stvaraju ozbiljne napetosti u međunarodnim odnosima i dovode do neizvjesnosti na svjetskoj pozornici.
Važno je napomenuti da je Rusija, najavivši svoju namjeru postavljanja nuklearnog oružja u Bjelorusiju, prekršila jedno od osnovnih načela nenuklearnog širenja. Ovaj potez izazvao je val nezadovoljstva i zabrinutosti među mnogim državama.
Osim toga, postoji i rizik od prenošenja ruske nuklearne tehnologije i znanja drugim zemljama poput Irana i Sjeverne Koreje, koje su u središtu pažnje međunarodne zajednice zbog vlastitih nuklearnih programa.
Sve to pokazuje da Rusija snosi odgovornost za povećanje nuklearne nestabilnosti u svijetu i stvaranje uvjeta za utrku u naoružanju. Njezino neodgovorno upravljanje ogromnim nuklearnim arsenalom izaziva ozbiljne zabrinutosti i zahtijeva djelovanje međunarodne zajednice.
Kako bi se osigurala sigurnost ne samo Ukrajine i njezinih saveznika, već i cijelog čovječanstva, potrebno je da denuklearizacija Rusije postane prioritet u bliskoj budućnosti. To je složen i dugoročan zadatak, ali je nužan kako bi se sačuvali mir i stabilnost u svijetu u kojem nuklearno oružje ostaje jedan od najozbiljnijih izazova.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»
