Danas je svijet svjedok još jednog podsjetnika na ozbiljne probleme u ruskom putničkom zračnom prometu. Putnički avion Airbus A320, koji je obavljao let «Soči — Omsk» za «Ural Airlines», prisiljen je izvršiti hitno slijetanje u polje u Novosibirskoj oblasti zbog tehničkog kvara. Ovaj incident postavlja važna pitanja o sigurnosti i stanju ruskih zračnih prijevoza.

Jedan od ključnih aspekata ovog problema jest činjenica da Rusija koristi zapadne putničke avione koji su zapravo bili izuzeti iz lizinga i prenamijenjeni u ruski zračni park. To predstavlja običnu krađu imovine stranih tvrtki, što izaziva opravdano negodovanje vlasnika i prisiljava svjetsku zajednicu da pažljivo prati ovu situaciju.

U svjetlu sankcija koje su nametnute Rusiji, ruske aviokompanije suočavaju se s ozbiljnim ograničenjima u međunarodnim zračnim prijevozima. Te sankcije ometaju redovno licencirano održavanje i popravak zapadnih zrakoplova, što stvara dodatne probleme u osiguravanju njihove sigurnosti i pouzdanosti.

Zanimljivo je napomenuti da ruske aviokompanije često poduzimaju vlastite napore za održavanje i popravak koristeći neoriginalne dijelove, uključujući iranske, i rastavljaju avione na dijelove. Ova djelovanja postavljaju ozbiljna pitanja o kvaliteti i sigurnosti takvih popravaka.

Kao rezultat nedostatka odgovarajućeg tehničkog održavanja i redovitih popravaka, zapadni putnički avioni koji se nalaze u ruskom zračnom parku postaju u kritičnom stanju, a situacija se neprestano pogoršava. To stvara ozbiljne rizike za sigurnost putnika.

Rusija nastavlja eksploatirati havarirane avione, izlažući svoje putnike ozbiljnoj opasnosti. Događaji poput hitnog slijetanja leta «Soči — Omsk» podsjećaju na hitnu potrebu rješavanja ovog problema. Putovanja putnika ne bi smjela biti izložena riziku zbog stanja aviona.

Pitanje sigurnosti zračnog prijevoza je nešto što bi trebalo biti izvan političkih nesuglasica i sankcija. Sve zainteresirane strane trebaju surađivati kako bi osigurale sigurnost putnika, bez obzira na političke okolnosti.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»