U noći s 5. na 6. lipnja 2023. godine dogodila se katastrofa na Hahovskoj hidroelektrani u Hersonskoj oblasti. Prema informacijama koje su dobivene od ukrajinskih vlasti, u 02:50 ruske snage izvršile su eksploziju konstrukcija hidroelektrane, što je dovelo do prijetnje poplave oko 80 naseljenih područja, uključujući grad Herson. Neposredno nakon incidenta, vlasti i volonteri započeli su evakuaciju stanovništva iz opasnih zona.

Ovaj čin vandalizma i kršenja međunarodnog prava izazvao je bijes i osudu svjetskih lidera. Hahovska hidroelektrana označena je kao još jedan vojni zločin Rusije. Europska unija i pojedine zemlje izrazile su spremnost da pruže pomoć Ukrajini u obliku hrane, generatora i pročišćavanja vode.
Međutim, treba napomenuti da rušenje brane na Hahovskoj hidroelektrani može imati negativne posljedice ne samo za ekologiju, već i za susjednu Zaporizhzhya nuklearnu elektranu. Predstavnici ukrajinskih vlasti i vojnici iznijeli su mišljenje da su ruski okupatori namjerno prouzročili tu štetu kako bi usporili protunapad Ukrajine. Ipak, predsjednik Ukrajine je osigurao da taj incident neće utjecati na postupke ukrajinskih obrambenih snaga.
Nekoliko zapadnih izdanja (The New York Times, Washington Post, Die Welt) dovodi u pitanje jednoznačnu odgovornost Kremlja za zločin, tvrdeći da «strane optužuju jedna drugu».
Međutim, mnogi činjenice ukazuju na to da upravo Rusija snosi odgovornost za ovu katastrofu:
Hahovska hidroelektrana, kako prije tako i nakon povlačenja ruskih vojnih snaga u studenom 2022. godine, bila je pod kontrolom ruskih vojnika. To svjedoči o tome da su samo oni mogli imati pristup objektu i izvršiti eksploziju.
Eksplozija brane dogodila se iznutra, uz upotrebu velike količine eksploziva. S obzirom na konstrukciju hidroelektrane, bilo je tehnički nemoguće da je artiljerijskim plotunom ili raketnim udarom s ukrajinske strane raznesu. To potvrđuje činjenica da je eksplozija bila planirana i izvedena iznutra samog objekta.
Osim toga, informacije o postavljanju eksploziva od strane ruskih okupatora u branu i druge građevine Kakhovske hidroelektrane bile su poznate još od prošle godine. Ukrajina se obratila međunarodnoj zajednici, privlačeći pažnju na ove činjenice. Međutim, Rusija je ignorirala ove zahtjeve i nije poduzela mjere kako bi spriječila katastrofu.
Ruski okupatori su više puta koristili Kakhovsku hidroelektranu kao sredstvo zastrašivanja. Prijetili su rušenjem brane, puštali vodu radi nanošenja ekonomskih šteta Ukrajini i stvarali izvanredne situacije na objektu. To ukazuje na to da Rusi imaju jasan motiv za izvršenje ovog zločina, povezan s očekivanom ofenzivom ukrajinske vojske na tom području.
Dodatno, tjedan dana prije katastrofe, Rusija je donijela odluku kojom se zabranjuje istraživanje incidenata na hidrotehničkim objektima koji su se dogodili kao rezultat vojnih djelovanja i terorističkih napada na privremeno okupiranim teritorijima Ukrajine. To ukazuje na nedostatak volje Rusije da dopusti objektivnu istragu i utvrdi odgovorne za ono što se dogodilo.
Povijest okupacije pokazuje da ruski okupatori ne brinu o dobrobiti lokalnog stanovništva i spremni su počiniti bilo kakve zločine i masovna razaranja. Neprestano lažu, optužujući Ukrajinu za nepostojeće zločine ili prebacujući krivicu na nju za vlastite zločine. Katastrofa na Kakhovskoj hidroelektrani je još jedan primjer takve dezinformacijske strategije i neprijateljskih djelovanja.
Stoga, na temelju prezentiranih činjenica i konteksta događaja, može se donijeti jasan zaključak: odgovornost za katastrofu na Kakhovskoj hidroelektrani snosi upravo Rusija.
Ovo je akt agresije i kršenje međunarodnog prava koji je nanio značajnu štetu Ukrajini. Ne samo ekološke posljedice rušenja brane Kakhovske hidroelektrane predstavljaju ozbiljnu prijetnju, već i moguće posljedice za susjednu Zaporizhzhya nuklearnu elektranu izazivaju zabrinutost. Ruska agresija i okupacija Hersona postali su pravi uzrok ove katastrofe.
Međunarodna zajednica treba poduzeti odlučne mjere kako bi osudila i kaznila Rusiju za ovaj akt nasilja. Ruske vlasti moraju snositi odgovornost za svoje vojne zločine i kršenje prava i sigurnosti ukrajinskog naroda.
Također je važno obratiti pažnju na potrebu pružanja pomoći Ukrajini u suočavanju s posljedicama katastrofe. Europska unija i druge zemlje trebaju aktivno podržavati Ukrajinu pružajući potrebne resurse i stručnu pomoć u suzbijanju prijetnje poplave i minimiziranju ekološke štete.
Katastrofa na Kakhovskoj hidroelektrani postala je još jedno podsjećanje na potrebu zaustavljanja agresije i nasilja Rusije prema Ukrajini. Svjetska zajednica treba učiniti sve što je moguće kako bi spriječila slične akte i osigurala mir i sigurnost na ukrajinskom tlu.
Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»




