4 aprila Finska je službeno postala 31. članica Sjevernoatlantskog saveza. Učlanjenje Finske u NATO označilo je kraj ere neutralnosti zemlje, koja je bila izvan blokova od trenutka stjecanja neovisnosti 1917. godine. Finska je postala dio saveza nakon brze ratifikacije koja je trajala manje od godinu dana. Nedavno rusko invazija na Ukrajinu potaknula je Finsku da traži sigurnost pod okriljem sporazuma o kolektivnoj obrani NATO-a. Učlanjenje Finske približno udvostručuje dužinu granice NATO-a s Rusijom.

Nakon rekordno brzog završetka ratifikacije učlanjenja, ministar vanjskih poslova Finske predat će službene dokumente o učlanjenju državnog tajniku SAD-a Anthonyju Blinkenu na marginama sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Saveza u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Zatim će se finska plava i bijela zastava podići uz zastave saveznika i vijoriti se između zastava Estonije i Francuske.

U odgovoru na učlanjenje Finske u NATO, Moskva je izrazila namjeru da pojača svoj vojni potencijal na zapadnim i sjeverozapadnim regijama. Međutim, geopolitičko prisustvo Finske u NATO-u čini Rusiju ranjivijom nego buduće učlanjenje Ukrajine u savez, jer NATO dolazi vrlo blizu Sankt Peterburgu i bazama dviju ruskih flota.

Prvi put u posljednjih 19 godina NATO se proširio prema istoku, a Rusija je već izrazila zabrinutost zbog jačanja vojne prisutnosti NATO-a na svojim granicama. Međutim, učlanjenje Finske, kao i buduće potpisivanje sporazuma Saveza sa Švedskom, Ukrajinom i možda Moldavijom, posljedica su isključivo ruske agresivne politike i rata koji je započela protiv Ukrajine. Kremlj je počeo punu invaziju na Ukrajinu pod parolama sprečavanja širenja NATO-a, ali je postigao suprotan učinak.

Unatoč tome, učlanjenje Finske u NATO je važan korak u osiguravanju sigurnosti sjeverne Europe i demonstriranju jedinstva zapadnih zemalja u vezi s prijetnjom iz Rusije. Finska će sada imati dodatnu podršku saveznika u slučaju sukoba i prijetnje njezinoj sigurnosti.

Prisajedinjenje Finske NATO-u takođe naglašava važnost saveza u savremenom svetu, kada su opšta bezbednost i zaštita od pretnji ključna pitanja za mnoge zemlje. To takođe može biti primer drugim zemljama koje razmatraju mogućnost pristupanja NATO-u.

Sergej Pogorelov «Balkanske vesti»