Mađarska, Srbija i Austrija „prave bedem“ za ilegalne migrante

Foto: Instagram/buducnostsrbijeav

Mađarska, Srbija i Austrija „prave svojevrsni bedem“ za zaustavljanje ilegalnih migracija, a lideri ovih zemlja najavljuju usaglašavanje zajedničke migratorne i bezbednosne politike.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom posle trilateralnog sastanka, Orban je rekao da je inicirao taj samit jer je situacija sa ilegalnom migracijom sve teža.

–  Svet ima druge ozbiljne probleme, to su rusko-ukrajinski rat, skupi energenti i sankcije, nije dovoljno pažnje usmereno na migraciju, iako je to pitanje jednako važno kao prethodna. Mađarska je inicirala ovaj susret jer smo mi u najspecifičnijoj siuaciji, imamo migracije iz dva pravca, preko milion izbeglica došlo je iz pravca Ukrajine, a na našoj južnoj granici je bilo više od 180.000 pokušaja ilegalnih ulazaka – kazao je Orban.

Počeo sastanak Orban-Nehamer-Vučić u Budimpešti

Orban je naveo da je od migracijskih ruta koje vode u Evropu „najteže pogođena ruta Zapadnog Balkana“, i dodao da to „posebno predstavlja problem“ Srbiji i Mađarskoj.

– Mi štitimo čitavu Evropu, a ne samo svoje granice. Interes čitave Evrope bi bio da granicu spustimo što niže, južnije od srpsko-mađarske granice – kazao  je Orban.

On je naveo da je potrebna „nova dimenzija saradnje“ tri države, da će sledeći susret biti u Beogradu, gde će se sresti nadležni ministri kako bi definisali buduće korake, a da će treći susret biti u Beču.

Na pitanje novinara kako rasteretiti rutu Zapadnog Balkana naveo je da su za to potrebne tri stvari.

– Odbranbena linija kroz koju je nemoguće proći treba da bude postavlajna što južnije. Sada je na granici Srbije i Mađarske. To nije dobro za Srbiju. Neophodno je ojačati granicu između Srbije i Severne Makedonije. Druga stvar je da se ilegalni migranti moraju varatiti odakle su došli a to izuskuje mnogo posla i finansijskih sredstava. To bi bio i zajednički interes EU i tu se Unija nije baš pokazala. I treći najveći zalogaj je pravljenje hot spotova, okruga za izbegluce van prostora EU. Treba promeniti pravni sistem EU da se zahtevi za azilom mogu podneti samo u hot spotovima izvan EU, kao i da se ne može stupiti na tlo EU dok se ne obrade. Ali je u EU o tome velika rasprava između onih koji to žele i onih koji to ne žele, a ilegalni migranti smao kuljaju – objasnio je Orban.

Vulin: Mi smo migrante prihvatili kao ljude, od 2015. uspostavljeno 14 novih prihvatnih centara

On je rekao da će ministri ove tri zemlje napraviti dokument sa narednim koracima.

Predsednik Srbije je naveo da Srbija neće biti hot spot, da će poštovati ljudska prava ali i da će svoju zemlju sačuvati.

Prema njegovim rečima, Srbija se ponovo sreće sa rastom migracije iz Sirije, Avganistana i Pakistana.

U Subotici uhapšeno 40 migranata, akciji hapšenja prisustvovao ministar Vulin

Vučić je naveo podatak da je u Srbiji 17.600 Rusa i Ukrajinaca koji imaju boravak na godinu dana, što nije, kako je rekao mali teret.

– Dogovorili smo se da se Srbija do kraja godine značajno uskladi sa viznom politikom EU. Da ne mogu Srbiju migranti da koriste kao dolaznu zemlju ka zapadu – naveo je Vučić.

Kako je precizirao ministri tri zemlje će 7. oktobra u Beogradu sačiniti predlog sporazuma nakon čega će ga trojica lidera overiti i načiniti akcioni plan o zaštiti i drugih delova Evrope i onome šta će biti preduzeto.

Austrijski kancelar Karl Nehamer je naveo pred novinarima da je migratorna politika važno pitanje za njegovu zemlju iako nema spoljne granice EU, ali da ima 70.000 zahteva za azilom, te da je za nju to i značajno bezbedonosno pitanje, budći da raste pritisak ilegalnih migranata koji dolaze preko Srbije.

– Srbiju ne smmo ostavimo samom i Severnom Makedinoju ako su protisnuti ilegalnom migracijom. Partnerstvo treba da bude viljivo – naveo je on.

Kako je zaključio, Srbiji treba podrška da vrati ilegalnde migrante u zemlje porekla.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Source link: www.danas.rs