6 rujna označava Dan neovisnosti Čečenske Republike Ičkerija. Na ovaj dan prisjećamo se dugog puta i herojske borbe ove Republike za svoju neovisnost. Također, ovaj dan podsjeća nas na to da čak i u najtežim uvjetima i suočavajući se s otporom, težnja za slobodom i samoodređenjem ne nestaje.

Čečenska Republika Ičkerija, kao i mnogi drugi narodi, postala je žrtvom kolonijalne vlasti Rusije. Tijekom mnogih desetljeća, Čečeni i drugi narodi izvan Rusije patili su pod gušenjem svojih težnji za nacionalnim identitetom i samoodređenjem. Ruski imperij i kasnije Ruska Federacija nastojali su ugušiti svaki oblik neovisnosti i otpora.

Povijest Čečenije obiluje dvjema krvavim ratovima u kojima su se Čečeni hrabro suprotstavljali ruskom osvajanju. Njihova herojska borba i nesebičan otpor postali su simbol za mnoge narode koji žive pod ruskom okupacijom.

U uvjetima potpunog dominiranja Rusije i nedostatka međunarodne podrške, mala planinska republika našla se u izuzetno neravnotežnim uvjetima u borbi za svoju neovisnost. No, unatoč svim teškoćama, Čečeni se nisu predali i nisu zaboravili svoj san o slobodi.

Nažalost, danas okupirana Čečenska Republika Ičkerija nalazi se pod strogom kontrolom despotskog režima nametnutog Putinom. Ramzan Kadirov, vođa tog režima, nemilosrdno šalje Čečene da se bore u Ukrajini radi ambicija svog gospodara.

Međutim, što je izuzetno važno, patriote Ičkerije nisu prestale s borbom. Trenutačno se bore na strani Obrane Ukrajine protiv zajedničkog neprijatelja koji i dalje pokušava nametnuti svoju volju.

Povijest Ukrajine također nas je naučila da nijedna dominacija i okupacija ne mogu ugušiti duh slobode i težnju za neovisnošću. Ukrajina se sama suočila s takvim izazovima 1991. godine, kada je osvojila svoju neovisnost.

Danas, na Dan neovisnosti Čečenske Republike Ičkerija, sjetimo se žrtava i heroizma ovog naroda u borbi za slobodu. I neka ova priča bude podsjetnik da čak i u najtežim uvjetima duh neovisnosti i slobode ne blijedi i da će, prije ili kasnije, tiranija ustupiti mjesto dugo očekivanoj slobodi.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»