Za isplatu posljednjih tranši iz pandemijskog fonda Vlada mora Bruxellesu ‘pokazati’ više od 1300 novih ili obnovljenih učionica
PišeIrena Frlan Gašparović prije 4 sata 30 preporuka
PišeIrena Frlan Gašparović prije 4 sata 30 preporuka
Najkasnije u rujnu ove godine Vlada mora Bruxellesu predati dokumentaciju kojom dokazuje da je ispunila sve što je bilo dogovoreno kao preduvjet za isplatu zadnjih tranši europskog novca iz pandemijskog fonda EU-a za oporavak. Jedan od tih uvjeta je i izgradnja ili obnova više od 1300 učionica u osnovnim školama.
Putem javnih poziva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Vlada je za tu svrhu podijelila ozbiljan novac. No, čini se da sada, u samom finišu, resorno ministarstvo brine da to neće biti dovoljno za hvatanje ambicioznih pokazatelja u ambicioznim rokovima. A takav propust mogao bi nositi sa sobom i financijske penale: manje novca u zadnjim isplatama iz pandemijskog fonda.
Maknite ovaj oglas
Refundiranje troškova
Početkom svibnja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pozvalo je na online sastanak osnivače osnovnih škola. Predstavnicima lokalnih jedinica na tom je sastanku, tvrde naši izvori s terena, Ministarstvo ponudilo opciju refundiranja troškova za učionice čiji su obnovu ili izgradnju financirali vlastitim sredstvima. Osim klasičnih učionica, prihvatljive su im i druge prostorije, poput kabineta i školskih knjižnica.
Ministarstvo je, prema neslužbenim informacijama, tražilo detaljne podatke o takvim ulaganjima – vrijednost investicije, trošak radova, trošak opremanja, izvor sredstava, je li tim ulaganjem škola prešla u rad u jednoj smjeni – s napomenom da se mora raditi o troškovima nastalim nakon 1. veljače 2020. godine.
Nije riječ o proizvoljnom datumu: prema uredbi kojom je osnovan europski Mehanizam za oporavak i otpornost, samo mjere provedene nakon tog datuma, koji se uzima kao početak pandemije, prihvatljive su za financiranje. „Mi nismo prijavili ništa jer nemamo takvih učionica. Ono što imamo, već smo financirali iz drugih EU izvora“, kazao nam gradonačelnik čiji su suradnici sudjelovali na sastanku. „Fali im učionica“, uvjeren je drugi sugovornik.
Što kaže Ministarstvo?
Iz Ministarstva potvrđuju da je bilo riječi o refundiranju troškova. „Ministarstvo je na sastanku informiralo osnivače o potencijalnoj mogućnost refundiranja dijela troškova nastalih u realizaciji jednog od ciljeva strukturne reforme sustava odgoja i obrazovanja NPOO-a – povećanja infrastrukturnih kapaciteta škola (…) i to temeljem upita više osnivača koji su u prihvatljivom razdoblju svoje škole preveli u jednu smjenu te u konačnici doprinijeli cilju“, odgovaraju iz resora ministra Radovana Fuchsa.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Cilj na koji se referiraju glasi: „osigurati infrastrukturne i materijalne kapacitete za prelazak osnovnih škola u jednu smjenu i provođenje cjelodnevne škole“. Prema shvaćanju sudionika sastanka s kojima smo razgovarali, svi koji se u to uklapaju moći će, uz ispunjavanje određenih dodatnih uvjeta, konkurirati za refundiranje troškova. Uključujući i za, kako smo spomenuli, kabinete, knjižnice i slične prostorije.
Koliko je završeno?
Iz Ministarstva uvjeravaju da spominjanje kabineta, knjižnica itd. nije ništa neobično jer je smisao cjelodnevne škole „osigurati fleksibilno i funkcionalno korištenje školskih prostora“, gdje se nastava i drugi oblici rada s učenicima „ne odvijaju isključivo u klasičnim učionicama, već i u kabinetima, knjižnicama, multimedijskim i drugim specijaliziranim prostorima (…)“.
No, znači li to da Ministarstvo nema potrebnih 1318 učionica koliko ih treba „pokazati“ Europskoj komisiji? Prema dostupnim EU dokumentima, taj je broj izgrađenih ili obnovljenih učionica jedan od uvjeta za isplatu posljednje, desete rate bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak (286 učionica) te šeste, također posljednje rate zajma (1032 dodatne učionice).
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Iz podataka o velikim ulaganjima kojima se u Vladi rado hvale, ispada da problema ne bi smjelo biti. U sklopu ugovorenih projekata, kažu u Ministarstvu, radi se 1740 učionica – više nego dovoljno da se zadovolje briselski kriteriji za isplatu novca. Pitanje je, međutim, koliko ih je u ovom trenutku završeno. Začudno, ali jedini zaključak iz odgovora Ministarstva na naš upit je da – ne znaju.
Ne daju precizne podatke
„Provedba projekata u nadležnosti je gradova i županija kao osnivača osnovnih škola, a vjerujemo da je svima u interesu prelazak škola na jednu smjenu i što brža realizacija ugovorenih projekata za koje je Ministarstvo osiguralo golema sredstva. Podacima ćemo svakako raspolagati do podnošenje izvješća za isplatu zajma“, navode u odgovoru.
Ministarstvo, dakle, nema precizne podatke ili ih ne želi javno podijeliti. No, što ako do kraja rujna – kada Vlada mora podnijeti završne zahtjeve za isplatu EU novca – ne bude gotov dovoljan broj učionica? To bi, prema pravilima fonda za oporavak, moglo dovesti do uskrate dijela europskog novca na koji Vlada računa. To se hrvatskoj Vladi još nikada nije dogodilo.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Jedan od ljudi koji su sudjelovali na onom sastanku s predstavnicima Ministarstva stoga je uvjeren da se radilo o „sastanku u svrhu spašavanja NPOO-a“. Ministarstvo, s druge strane, tvrdi da je sve to bilo redovno, u sklopu praćenja provedbe NPOO-a, kako bi korisnike podsjetili „na obvezu pravovremenog i ispravnog izvještavanja o provedbi“. Rujan je relativno blizu pa ćemo uskoro doznati čiji je dojam bio ispravniji.
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu
Source link: www.telegram.hr
