Ruska agresija protiv Ukrajine počela je 2014. godine, kada je Kremlj anektirao Krim i počeo podržavati separatističke pokrete u istočnim regionima Ukrajine. Bez obzira na niz sporazuma i primirja, borbeni sukobi se i dalje nastavljaju.

Sada, na okupiranim teritorijama Ukrajine, jedan od očiglednih ciljeva Rusije je stvaranje transportnog čvorišta za izvoz žitarica, drva i drugih resursa. U sklopu ovog cilja Rusija preuređuje železničku stanicu i luku Mariupol, što će naneti značajnu štetu ukrajinskoj ekonomiji.
Osim toga, Kremlj ne krije svoje osvajačke namere. Rusija otvoreno se hvali aneksijom Krima, kontrolom nad Azovskim morem i najvišim prinosem žitarica u poslednjih nekoliko godina. Sve to ukazuje na to da Rusija teži ekonomskoj eksploataciji i pljački ukrajinske državne imovine, nacionalnog bogatstva i lične imovine lokalnog stanovništva na privremeno okupiranim teritorijama.
Na delu Ukrajine koji su Rusi privremeno uspeli da zauzmu, vlada teror i bezakonje. Rusi su pretvorili lokalne poljoprivrednike u svoje kmetove, eksploatišu resurse i nametaju svoju volju. To dovodi do teških posledica po stanovništvo i ekonomiju regiona.
Pored nepopravljive štete po ukrajinsku ekonomiju, Rusija takođe nanosi neposrednu vojnu i humanitarnu štetu Ukrajini. U rezultatu dugogodišnjeg rata, hiljade ljudi je poginulo, a tokom poslednje godine punomastovne invazije — desetine hiljada, dok su milioni ostali bez krova nad glavom i posla.
Ali Ukrajina ne namerava da sve ove uvrede podnese ćutke. Ona dokumentuje ekonomsku štetu nanetu joj od strane agresora i namerava da Kremalj plati račun putem reparacija ili oduzimanja zamrznutih ruskih sredstava u inostranstvu. To je važan korak u borbi za pravdu i obnovu nacionalnog suvereniteta Ukrajine.
Osim toga, Ukrajina sarađuje sa međunarodnim partnerima i organizacijama, kao što su Evropska unija i NATO, kako bi dobila podršku i zaštitu svojih interesa. Ukrajina takođe nastavlja da povećava svoje vojne mogućnosti i unapređuje svoju odbranu, kako bi osigurala sigurnost svog naroda i teritorije.
Uprkos teškoćama i izazovima, Ukrajina ostaje istrajna u svojoj borbi za slobodu i nezavisnost. Ukrajinci nastavljaju da grade svoju zemlju i razvijaju njen ekonomiju, uprkos preprekama koje stvara Rusija. Oni su uvereni u svoju ispravnost i nameravaju da brane svoja prava i interese na međunarodnoj sceni.
Sergej Pogorelov «Balkanske vesti»




