Od Trumpova povratka u Bijelu kuću, odnosi Amerike s europskim saveznicima rapidno tonu
PišeKarlo Došen prije 3 sata 34 preporuka PišeKarlo Došen prije 3 sata 34 preporuka
FOTO: AFP
Izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza da su Sjedinjene Američke Države “ponižene” u ratu protiv Irana potaknula je novi sukob između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Europe. Četiri dana nakon te izjave, Pentagon je najavio planove za povlačenje 5000 vojnika iz svojih baza u Njemačkoj.
Mnogi stručnjaci taj potez vide kao još jednu etapu u kontinuiranom udaljavanju američke vojske od europskog kontinenta, piše novinar Sunday Timesa Mark Urban, slavni reporter koji je desetljećima izvještavao iz više ratnih zona. U Njemačkoj je stacionirano više od 38 tisuća američkih vojnika, a ministar obrane Boris Pistorius dao je naslutiti da je takav razvoj događaja očekivan. “Mi Europljani moramo preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost”, rekao je.
Maknite ovaj oglas
Ipak, Merzove riječi dodatno su naglasile duboke podjele između Europe i Trumpa oko rata s Iranom, ali i šireg pitanja globalne sigurnosti, što je očito razljutilo američkog predsjednika. Govoreći u ponedjeljak u srednjoj školi u svom rodnom Sauerlandu na zapadu Njemačke, Merz je izrekao ono što, prema svemu sudeći, misle i mnogi drugi europski čelnici.
U pitanju Italija i Španjolska
“Iranci su očito jači nego što se očekivalo, a Amerikanci očito nemaju uvjerljivu strategiju. Iranci vrlo vješto pregovaraju ili vrlo vješto ne pregovaraju… cijela jedna nacija biva ponižena od strane iranskog vodstva”, dodao je referirajući se na SAD kao poniženu stranu.
Ovakva oštra procjena, koja sugerira da Iran nadmudruje američke pregovarače, gotovo je sigurno morala izazvati Trumpovu reakciju. On je u četvrtak objavio da njemački čelnik “ne zna o čemu govori”.
Trump je također naznačio da bi mogao preispitati raspored američkih snaga u Italiji i Španjolskoj, izražavajući nezadovoljstvo njihovom “nedovoljnom potporom” u ratu. Iako se takav potez uklapa u širi trend smanjenja američkih obveza prema Europi, očito je uznemirio dio europskih čelnika.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Postupno raspadanje saveza
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako najveća prijetnja transatlantskoj zajednici nisu vanjski neprijatelji, nego postupno raspadanje saveza. Umirovljeni general-pukovnik Mark Hertling, koji je zapovijedao američkim snagama u Europi od 2011. do 2012., poručio je na društvenim mrežama da je Trumpova odluka o smanjenju broja vojnika “vrlo loša i impulzivna” te da će “dodatno naštetiti zemlji i vojsci”.
Ono što Hertling, Tusk i drugi kritičari dijele jest strah da smanjena američka prisutnost potkopava transatlantsku povezanost koja je temelj NATO-a. Neki se pribojavaju da bi to moglo potaknuti ruskog predsjednika Vladimira Putina da testira savez u okviru svoje dugoročne strategije iskorištavanja podjela unutar njega.
Njemačka je danas najveće pojedinačno američko uporište u Europi. S 38 tisuća vojnika znatno nadmašuje prisutnost u Italiji, gdje ih je oko 12 tisuća, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu s oko 10 tisuća. Američka vojna prisutnost u Europi dosegla je najniže razine početkom 2000-ih, kada je pala ispod 70 tisuća vojnika.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Europa se sprema za novu situaciju?
Međutim, nakon ruske aneksije Krima 2014., rastuća zabrinutost za sigurnost istočnih članica NATO-a dovela je do novih raspoređivanja, ponajviše u Poljskoj, pa danas u Europi ima više od 80 tisuća američkih vojnika. Dio tog povećanja ostvaren je kroz kratkoročne misije u istočnoj Europi.
Pistorius ističe da europske zemlje, osobito Njemačka, već planiraju i ulažu uz pretpostavku da će se američka vojna prisutnost smanjivati. Svjestan je toga i britanski premijer Keir Starmer. “Morate pogledati Europu i zapitati se je li dovoljno snažna. Mislim da nije”, upozorio je.
Stvarni rizik sada je da ovaj najnoviji sukob nanese dodatnu štetu na političkoj razini. Od Trumpove druge inauguracije, popraćene upozorenjima njegovog potpredsjednika JD Vancea i ministra obrane Petea Hegsetha da Europa mora sama brinuti o svojoj sigurnosti, sve se češće postavlja pitanje bi li predsjednik doista poštovao obvezu da brani nekog NATO saveznika koji bi se našao pod napadom.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Napetosti oko Irana se nastavljaju
Trump tvrdi da bi priskočio u pomoć tradicionalnim saveznicima preko Atlantika, no i sama sumnja u tu njegovu tvrdnju mogla bi značiti slabljenje odvraćanja i poslužiti kao poticaj Putinu da iskuša granice saveza kada rat u Ukrajini jednom završi.
Napetosti oko Irana se nastavljaju, a među Trumpovim pristašama već se nagađa o kažnjavanju saveznika ili čak mogućem američkom povlačenju iz NATO-a.
Američka vlada prošlog je tjedna obavijestila europske zemlje da će isporuke oružja potrebnog za jačanje njihovih snaga ili otklanjanje slabosti morati pričekati dok Pentagon ne obnovi zalihe streljiva na Bliskom istoku.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Duboki poremećaji u samom srcu NATO-a
To bi moglo utjecati na europske sustave protuzračne obrane, poput Patriota, koji se smatraju ključnima za zaštitu od prijetnji iz Rusije i šire. Kako je Trump i naznačio, ima neriješene račune i s Italijom i Španjolskom.
Iako su nagađanja da bi mogao pokušati izbaciti Španjolsku iz NATO-a vjerojatno samo prijetnje, jer za to ionako nema pravnih mogućnosti, takve izjave dodatno podižu napetosti. Merz je, govoreći otvoreno pred učenicima u Sauerlandu, jasno dao do znanja kako Europa vidi Trumpovo vođenje rata protiv Irana.
Iako je broj vojnika koji se sada povlače relativno malen, taj potez ukazuje na duboke poremećaje u samom srcu NATO-a, zaključuje Urban u Sunday Timesu.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu
Source link: www.telegram.hr
