Nitko nije ni komentirao izmjene Zakona o javnoj nabavi, iako šire prostor za trošenje bez natječaja
PišeJagoda Marić prije jednog sata 20 preporuka PišeJagoda Marić prije jednog sata 20 preporuka
FOTO: Pixsell
U utorak je na portalu e-savjetovanje završila javna rasprava o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Naziv dokumenta možda zvuči dosadno, ali je ipak zanimljivo da nitko nije imao nikakvu primjedbu ili sugestiju na najavu izmjena Zakona o javnoj nabavi po kojem se u 2024. godini potrošilo više od 14 milijardi eura, od čega najveći dio otpada na novac koji su građani uplatili u državni proračun ili na tvrtke u vlasništvu države i lokalne samouprave. Često se oko tog zakona lome koplja, jednima je prestrog pa usporava nabave i provođenje investicija, za druge ima previše zona koje dopuštaju slobodnu interpretaciju što onda ostavlja i previše upitnika kako se javni novac troši.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Zakonom se, između ostalog, najavljuje podizanje pragova za jednostavne nabave i to za 24 posto, jer se iznosi usklađuju s kumulativnom inflacijom. Važno je to jer se kroz jednostavne nabave, bez natječaja, potroši čak 30 posto godišnje vrijednosti javnih nabava. Povećanje pragova još će više povećati taj udio.
Maknite ovaj oglas
Uz to se više neće morati odbaciti ponude koje premašuju planirane iznose, novac će se bez odobrenja moći prebacivati s drugih stavki i tako pokriti potrošnju veća od planirane. I povećanje iznosa i mogućnost da se novac osigura na drugim stavkama unutar proračuna nekog javnog tijela objašnjeno je inflacijom odnosno rastom cijena. To proteklih godina zaista jest stvaralo probleme i na brojne se natječaje nitko nije javljao.
Ministarstvo prekršilo zakon
No, Obrazac nije izazvao nikakvo zanimanje javnosti, pa ni one stručne, a razlog je to što su svi zainteresirani već komentirali sam prijedlog zakonskih izmjena. Taj je prijedlog u javnom savjetovanju objavljen lani u listopadu i o njemu je rasprava trajala 30 dana, kako Zakon o instrumentima politike boljih propisa i nalaže. I na njega je pristiglo čak 389 komentara građana, poduzeća i udruga.
Obrazac i nacrt zakona trebali bi se objaviti istovremeno, ali to se u ovom slučaju nije dogodilo. Nije to najgora stvar koju je neki Vladin resor, u ovom slučaju Ministarstvo gospodarstva, učinio kad su javna savjetovanja u pitanju. Puno je gore kad neka javna rasprava potraje tek nekoliko dana, recimo dva, tri dana preko vikenda, pa brojni zainteresirani i ne vide prijedlog, a rasprava je već završila.
Ipak, pitali smo Ministarstvo gospodarstva što znači pojava Obrasca u e-savjetovanju dva mjeseca nakon što je rasprava o zakonu završila, pa su nam objasnili da se “Obrazac najčešće u praksi objavljuje istodobno s prijedlogom zakona, ali da je zbog proceduralnih poteškoća ovaj puta objavljen naknadno”. Zakon o instrumentima politike boljih propisa nalaže da se objave istovremeno, a ne da se “najčešće” objave istovremeno. Iako su procedure u kojima javnost sudjeluje u izradi zakona važne, kao što je važno i pitanje kad se i zašto one ne poštuju, puno zanimljivosti nudi i izvješće o savjetovanju o zakonu u kojem je ministarstvo objavilo koje će prijedloge prihvatiti, a koje neće.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Smanjenje žalbenih naknada
Od 389 komentara najviše ih je bilo na dio prijedloga koji se tiče žalbi koje podnose tvrtke kad smatraju da im je izborom ponuditelja učinjena nepravda. Nije se Ministarstvo puno obaziralo na želju da se produže rokovi na dio žalbenih procedura, ali se može reći da je umnogome udovoljilo prijedlozima za smanjenje naknada koje moraju plaćati oni koji se odluče na žalbu.
U svojim je odgovorima Ministarstvo najavilo da će smanjiti žalbene naknade, i to ne samo u odnosu na svoj sadašnji prijedlog i na iznose koji su trenutačno na snazi. Tako će, primjerice, najniža naknada koja je dosad bila 1320 eura, pasti na tisuću eura. Ministarstvo je tu naknadu namjeravalo spustiti, ali na 1300 eura, ali su prihvatili prijedlog desetak udruga i komora da idu na još niže naknade i najavljuju da će one biti tisuću eura ako je vrijednost nabave do 350 tisuća eura. Uz to, za nabave veće vrijednosti žalbena će naknada biti 0.3 posto vrijednosti umjesto 0,4 koliko je Ministarstvo predlagalo. Maksimalna će žalbena naknada biti 40 tisuća eura iako je ministarstvo predlagalo 53 tisuće eura.
Odustali od čudne ideje
Možda se najviše sudionika javne rasprave žalilo na prijedlog izmjena po kojima bi nakon usvojene žalbe i onaj tko se žalio i pobijedio plaćao svoje troškove, ako naručitelj kaže da nije znao okolnost zbog koje je žalba usvojena. U komentarima su svi navodili da to naručitelj može tvrditi za svaki razlog zbog kojeg se žalba usvoji, iako bi s obzirom na to da raspolaže svom dokumentacijom u natječaju trebao znati sve detalje.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Udruženja i komore koje su uputile taj prijedlog mahom su tvrdili da će to odvraćati sudionike natječaja od žalbi čak i kada znaju da su u pravu. Ministarstvo je odlučilo da će ipak odustati od te odredbe. Iako se često događa da žalbe koje i nemaju osnove odgađaju provođenje pojedinog projekta, često se događa i da ukažu na pokušaj da se nekome pogoduje u natječaju i važno je da se ne oteža njihovo pokretanje. A taj primjer u kojem su sudionici javnog savjetovanja inzistirali na tome da Ministarstvo odustane pokazuje koliko je proces javnog savjetovanja važan i da uredno objavljivanje dokumenta ipak nije samo puka procedura.
Širenje prekršajne odgovornosti
Ministarstvo predlaže i da se prekršajna, što zapravo znači novčana kazna od 6630 do 132.720 eura, proširi i na sve one koji ne objave svaki sklopljeni ugovor u registru ugovora, iako nisu morali prethodno provesti javni natječaj jer je ugovor sklopljen među tijelima javne vlasti. Uz to, u registar ugovora moraju se unijeti i obavijesti o dodacima ugovora.
Bilo je nekoliko prijedloga da se prekršajna odgovornost proširi i na one koji u registar ugovora unose netočne podatke ili netočne i nepotpune informacije o dodatku ugovora, uz objašnjenje da to ne bi obuhvaćalo formalne i nenamjerne omaške prilikom pisanja. Ministarstvo je taj prijedlog odbilo uz objašnjenje da je prestrog. Smatraju da je za ostvarenje preventivnih i represivnih učinaka dovoljno to što se pokreće prekršajna odgovornost ako javni naručitelj ne ustroji i ne vodi registar ugovora.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima
Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati
Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:
Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama
Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva
Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite
Pristup raznim serijalima i kolumnama
Postanite pretplatnik Već imam pretplatu
Source link: www.telegram.hr
