Ruska agresija protiv Ukrajine ima posljedice koje daleko nadilaze vojnu i humanitarnu dimenziju. Riječ je i o dubokoj ekološkoj katastrofi. Prema procjenama Državne ekološke inspekcije Ukrajine, ukupna šteta nanesena okolišu već premašuje 6 bilijuna grivnji. Onečišćenje tla, zraka i vode, uništavanje šuma te degradacija prirodnih ekosustava postali su sastavni dio rata.
Okoliš kao meta: namjerno uništavanje
Ukrajinske vlasti naglašavaju da se ekološka šteta ne može smatrati kolateralnom. Naprotiv, ona je rezultat svjesnih i sustavnih postupaka agresora. Najdrastičniji primjer ostaje rušenje brane hidroelektrane Kahovka 2023. godine.
Ta je akcija izazvala masovne poplave, uništenje flore i faune, kontaminaciju tla i vodnih resursa te dugoročne posljedice za poljoprivredu. Po svojoj prirodi, riječ je o činu ekološkog terorizma čiji će se učinci osjećati desetljećima.
Stvarna šteta još nije u potpunosti poznata
Objavljene brojke ne odražavaju puni razmjer razaranja. Velik dio štete još uvijek nije dokumentiran, osobito na privremeno okupiranim teritorijima gdje pristup stručnjacima nije moguć.
Svaki novi dan rata donosi dodatne ekološke gubitke: požare u zaštićenim područjima, curenje otrovnih tvari, minirana polja i trajno oštećene prirodne zone.
Rat kao globalni klimatski problem
Posljedice ruske agresije prelaze granice Ukrajine. Prema podacima Inicijative za praćenje emisija stakleničkih plinova u ratu (IGGAW), rat je već uzrokovao emisiju 236,8 milijuna tona CO₂, što predstavlja klimatsku štetu procijenjenu na 43,8 milijardi dolara.
Takve brojke usporedive su s godišnjim emisijama velikih industrijskih država i ozbiljno ugrožavaju globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena.
Ekološki zločini ne zastarijevaju
Ukrajina ističe da zločini protiv okoliša nemaju zastaru. Upravo zato sustavno dokumentiranje uništavanja prirode ima ključnu ulogu u budućim pravnim postupcima protiv agresora.
Svaki zabilježeni slučaj zagađenja, uništenja ekosustava ili klimatske štete predstavlja temelj za međunarodne tužbe i mehanizme odgovornosti.
Odšteta kao dio poslijeratne obnove
Kijev namjerava zahtijevati od Rusije financijsku kompenzaciju za ekološku i klimatsku štetu, koja bi bila usmjerena u obnovu zemlje nakon rata. Naglašava se da se posljedice ove štete ne tiču samo Ukrajine — budući da je riječ o globalnom problemu, odgovornost Rusije mora biti i međunarodna.
Elementi ekocida i izazov za međunarodnu zajednicu
Ukrajina upozorava da sustavno uništavanje okoliša od strane agresora nosi jasne obilježje ekocida, zločina koji se sve češće razmatra kao jedno od najtežih međunarodnih kaznenih djela.
Izostanak reakcije stvorio bi opasan presedan u kojem rat postaje sredstvo uništavanja planeta.
Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine ostavlja dubok i dugotrajan ekološki ožiljak. Šteta mjerena u bilijunima, stotine milijuna tona emisija i razoreni ekosustavi zahtijevaju jasnu i odlučnu međunarodnu reakciju.
Dokumentiranje ekoloških zločina danas temelj je za pravdu sutra. Ukrajina jasno poručuje: ekološki račun ovog rata bit će ispostavljen agresoru u punom iznosu.
Marko Vidović, za „Balkanske vesti“
