Osam godina nakon debakla, Plenković ponovno pokušava dovesti sjedište velike EU institucije u Zagreb

Prošli put hrvatska kandidatura za sjedište EU agencije neslavno je propala

Politika & Kriminal Osam godina nakon debakla, Plenković ponovno pokušava dovesti sjedište velike EU institucije u Zagreb

Prošli put hrvatska kandidatura za sjedište EU agencije neslavno je propala

PišeIrena Frlan Gašparović

FOTO: Pixsell

Spletom okolnosti, hrvatskoj kandidaturi za sjedište carinskog tijela EU mogla bi pomoći višegodišnja aljkavost i traljavost države: kao potencijalnu lokaciju sjedišta, Vlada je prijavila prostranu, moderno opremljenu zgradu u vlasništvu države, čiju smo izgradnju i opremanje platili više desetaka milijuna eura, ali joj nijedna državna administracija ne uspijeva naći stalnu i konkretnu funkciju

PišeIrena Frlan Gašparović prije 2 sata 25 preporuka

Prošli put završilo je debaklom. U studenom 2017. (prva) Vlada Andreja Plenkovića naprasno je odlučila povući se iz utrke za novo sjedište Europske agencije za lijekove. Ta institucija, s oko 900 zaposlenih i godišnjim budžetom od preko pola milijarde eura, morala je zbog Brexita otići iz Londona i naći novu stalnu adresu na kontinentu. Natjecalo se 19 država članica.

U Vladi su se, međutim, naljutili na način kako se cijela priča vodila i tvrdili da nisu svi dobili istu šansu. Na dan kad se u Bruxellesu odlučivalo, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izvijestilo je javnost da je kandidatura Zagreba povučena. Agencija za lijekove otišla je u Amsterdam.

Maknite ovaj oglas

Nedostatak, a prednost

Osam godina kasnije, Andrej Plenković ponovno pokušava u Zagreb dovesti jednu europsku instituciju, novo carinsko tijelo EU. Uz Hrvatsku, prijavilo se osam država – Belgija, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal i Rumunjska. U odnosu na konkurente, Hrvatska ima nedostatak koji bi mogao biti prednost: jedina je koja još nema sjedište nijedne europske institucije, agencije, centra ili ureda na svom teritoriju.

Carinsko tijelo Europske unije – koje se doista tako nezgrapno zove – dio je šire carinske reforme EU-a predložene prije dvije godine. Njegova je prvenstvena zadaća analiziranje rizika, koordinacija carinskog djelovanja na području Unije te upravljanje kriznim situacijama. Trebalo bi biti uspostavljeno 2026., a od 1. siječnja 2028. u potpunosti operativno.

Aljkavi smo – srećom

Države koje se natječu stoga trebaju dokazati da imaju spremnu lokaciju za rad 250 ljudi, da je grad dobro prometno povezan, da djeca budućih zaposlenika imaju kamo ići u vrtić i školu (i na stranim jezicima) te da obitelji zaposlenih imaju pristup tržištu rada, socijalnoj zaštiti i zdravstvenoj skrbi. Sve to, kaže Vlada u prijavi koja je u četvrtak ujutro poslana u Bruxelles, Zagreb ima.

Spletom okolnosti, hrvatskoj kandidaturi za sjedište Carinskog tijela EU mogla bi pomoći višegodišnja aljkavost i traljavost države: kao potencijalnu lokaciju sjedišta, Vlada je prijavila prostranu, moderno opremljenu zgradu u vlasništvu države, čiju smo izgradnju i opremanje platili više desetaka milijuna eura, ali joj nijedna državna administracija ne uspijeva naći stalnu i konkretnu funkciju.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

(Bes)korisna lutanja

U zgradi prepoznatljive vizure, smještenoj u Novom Zagrebu, trebao je biti regionalni centar za edukaciju poduzetnika, ali je to propalo. Onda hrvatsko predsjedanje EU-om, ali se to nije dogodilo. Pa europski centar za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina, ali nikada nije zaživio. Zadnje dvije-tri godine tamo je privremeno useljen Rektorat zagrebačkog sveučilišta, dok se njegova matična zgrada obnavlja nakon potresa.

Zbog svih tih lutanja, desilo se, eto, da hrvatska država u Zagrebu ima u vlasništvu novo, moderno zdanje koje se vrlo brzo može staviti na raspolaganje i u njega smjestiti zaposlenike budućeg Carinskog tijela EU-a. U dokumentaciji koja je priložena kandidaturi Vlada kaže da bi zgrada bila dana novoj EU instituciji „bez naknada i najamnina“.

Prema Vladinoj procjeni, tržišna vrijednost najma tog objekta iznosi oko 35 tisuća eura mjesečno, a troškovi održavanja oko 30 tisuća eura. Hrvatska je spremna besplatno osigurati prostor i pokriti troškove održavanja tijekom početnog razdoblja od devet godina. Vlada napominje i da je Hrvatska spremna financirati buduću nadogradnju ili proširenje objekta, ovisno o konkretnim potrebama europske agencije.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Promet u Zagrebu

Osim detaljnog opisa samog objekta, Vlada se u prijavi hvali i općim stanjem sigurnosti u Zagrebu i Hrvatskoj koje predstavlja „značajnu dodanu vrijednost“ za domaćinstvo nove institucije, zatim otpornošću na kibernetičke prijetnje te uspješnom zaštitom „najduže vanjske granice“ EU-a.

Detalj iz Vladine prijave ilustrira, pak, da državna i stranačka politika nisu uvijek poravnate. Kad je neki dan zbog Vjesnika u gradu nastala nesnosna prometna gužva, iz zagrebačkog HDZ-a poručili su da je „kolaps svaki dan, a danas je mega-kolaps“, sugerirajući da je stanje u zagrebačkom prometu svakodnevna katastrofa i da je za to kriva gradska vlast.

U isto vrijeme, Vlada zagrebački gradski promet opisuje biranim riječima i piše o učestalim autobusnim linijama koje povezuju glavni željeznički kolodvor s Novim Zagrebom, tramvajima koji voze svakih deset minuta i multimodalnom pristupu u javnom prijevozu glavnog grada. Europske službenike treba, dakako, uvjeriti da je lokacija potencijalnog sjedišta dobro prometno povezana.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

‘Naučili smo lekciju’

Nezahvalno je procjenjivati kakve su šanse hrvatske kandidature, ali jedan detalj iz natječaja mogao bi Vladi ići na ruku. Osim standardnih kriterija koji su važni za odabir lokacije, u obzir treba uzeti i „geografsku ravnotežu“, navedeno je na stranici Europske komisije. „Geografska ravnoteža“ u ovom bi slučaju mogla značiti da prednost ima zemlja koja još nema niti jedno sjedište.

Bilo je, doduše, zadnjih godina i drugih prilika, ali za njih Plenkovićeva Vlada ili nije bila uopće zainteresirana (otišlo u Bratislavu) ili je načelan interes postojao pa se ipak odustalo (otišlo u Bukurešt). Ovo je stoga drugi formalni pokušaj premijera Plenkovića i njegovih suradnika da u Hrvatsku dovedu sjedište neke europske institucije.

Kad je onaj prvi iz 2017. neslavno propao, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova svečano su poručili da ipak nije sve bilo uzalud jer je „Republika Hrvatska u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije“. Koliko vrijedno, doznat ćemo uskoro.

Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas

Ovaj članak dostupan je samo pretplatnicima

Uložite u priče koje vrijede. Samo 4,99 € za 4 tjedna sadržaja koji vrijedi čitati

Članak je dio pretplatničkog sadržaja Telegrama, a uz članstvo dobivate brojne pogodnosti:

Fokusirani ste na sadržaj i čitate bez reklama

Pomažete u izgradnji neovisnog novinarstva

Podržavate nagrađivane novinare koje najviše pratite

Pristup raznim serijalima i kolumnama

Postanite pretplatnik Već imam pretplatu

Source link: www.telegram.hr