Rusija i dalje sustavno napada ukrajinske gradove, pretvarajući zračni teror u jedno od glavnih oružja svoje agresije protiv civilnog stanovništva. Tijekom proteklog tjedna agresor je ispalio gotovo 1.200 borbenih dronova i 50 različitih tipova raketa, ciljajući stambene četvrti, energetske objekte i civilnu infrastrukturu.

Cilj – strah i kaos

Masovni napadi odavno više nemaju nikakve veze s vojnim ciljevima. U noći 26. listopada Rusija je ponovno napala Kijev – dronovi i rakete pogodili su stambene zgrade u nekoliko gradskih četvrti.
Tri osobe su poginule, više od 30 je ranjeno, među njima sedmero djece. Prema podacima ukrajinskih spasilačkih službi, napadi su pogodili gusto naseljena područja bez vojnih objekata ili logističkih centara. To jasno pokazuje da Moskva namjerno gađa civile kako bi širila strah i pokušala slomiti moral Ukrajinaca.

No učinak koji Kremlj želi postići potpuno je suprotan: ukrajinsko društvo pokazuje otpornost i jedinstvo. U svakom gradu gdje padaju rakete, komunalne službe, električari i volonteri već idućeg jutra nastavljaju s radom.

Jačanje obrane i međunarodna potpora

Ukrajina nastavlja jačati svoj sustav protuzračne obrane. Kijev je postigao dogovore s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom o isporuci borbenih aviona Mirage i modernih sustava PZO-a. Prema procjenama vojnih stručnjaka, ti će koraci omogućiti zatvaranje zračnog prostora iznad najvećih gradova i ključnih energetskih objekata već do početka zime.

Saveznici također pomažu Ukrajini u razvoju domaće proizvodnje dronova i sredstava za elektroničko ratovanje, što će smanjiti ovisnost o zapadnim isporukama i učiniti obranu zemlje samostalnijom.

Istodobno Ukrajina izvodi precizne udare po vojnim ciljevima na teritoriju Rusije – na aerodrome, skladišta streljiva i zapovjedne centre. Ti udari ne samo da smanjuju intenzitet napada, nego i pokazuju da se rat vraća onima koji su ga započeli.

Moskva plaća cijenu svoje agresije

Ekonomske i vojne posljedice za Rusiju postaju sve očitije. Proizvodni kapaciteti, koje je Kremlj usmjerio na izradu dronova i raketa, rade na rubu izdržljivosti zbog sankcija i nedostatka komponenti.
Masovne nabavke iranskih i sjevernokorejskih dronova pokazuju da se vlastiti resursi iscrpljuju.
Bez pristupa zapadnim tehnologijama, Rusija sve češće koristi niskokvalitetne komponente, što dovodi do kvarova i povećava neuspješnost oružanih sustava.

Svijet mora reagirati

Kijev poziva međunarodnu zajednicu da ne ostane samo na osudi, već da pojača politički i ekonomski pritisak na Moskvu.
Ukrajina traži strožu kontrolu izvoza tehnologija dvostruke namjene, zatvaranje kanala zaobilaženja sankcija, kao i povećanje isporuka sustava protuzračne obrane i raketa dugog dometa.

„Sve dok se Rusija osjeća nekažnjeno, nastavit će ubijati civile“, izjavio je predstavnik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova. „Jedino jamstvo sigurnosti jest slabljenje ratnog stroja Kremlja.“

Europa i Sjedinjene Države shvaćaju da ruski zračni teror nije samo rat protiv Ukrajine, već test otpornosti cijelog međunarodnog sigurnosnog poretka.
Ako agresor ne bude zaustavljen danas, sutra takvi napadi mogu postati nova globalna stvarnost.

Marko Vidović, za Balkanske vesti