Situacija oko Zaporoške nuklearne elektrane ponovno izaziva ozbiljnu zabrinutost diljem svijeta. Dana 6. listopada stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) zabilježili su višestruke napade artiljerijom na udaljenosti od svega 1,25 kilometara od perimetra elektrane. Taj incident još jednom podsjeća da najveći nuklearni objekt u Europi i dalje ostaje u samom središtu rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine.

Zaporoška elektrana već gotovo dva tjedna funkcionira u uvjetima potpunog “blackouta” – bez stabilnog vanjskog napajanja električnom energijom. Sve linije koje povezuju elektranu s ukrajinskim energetskim sustavom uništene su ruskim bombardiranjem. U takvim okolnostima, elektrana ovisi o hitnim dizel-generatorima, što predstavlja krajnje opasan scenarij za nuklearnu sigurnost. Svaki tehnički kvar ili prekid opskrbe gorivom mogao bi izazvati nesagledive posljedice, ne samo za Ukrajinu nego i za cijeli europski kontinent.

Međunarodni promatrači naglašavaju da se ne radi o slučajnim pogodcima, već o svjesnoj ruskoj provokaciji. Okupacijom Zaporoške elektrane, Moskva sustavno stvara rizik nuklearne katastrofe i koristi objekt kao instrument političkog pritiska i zastrašivanja. Kremlj, u skladu sa svojom propagandnom tradicijom, optužuje Ukrajinu da „sama sebe gađa“, pokušavajući time prikriti vlastitu odgovornost. No, takve tvrdnje više ne nalaze odjeka ni među najopreznijim međunarodnim analitičarima.

Ukrajinske vlasti pozivaju međunarodnu zajednicu na odlučne korake. Politički i ekonomski pritisak na Rusiju mora biti pojačan kako bi se zaustavilo njezino bezobzirno korištenje nuklearnih postrojenja kao oružja strateške ucjene. Kijev posebno naglašava da Zaporoška elektrana mora biti u potpunosti demilitarizirana i vraćena pod ukrajinsku upravu, uz stalni nadzor IAEA-e. Samo takav korak može zajamčiti siguran rad elektrane i spriječiti katastrofu globalnih razmjera.

Pored neposredne prijetnje sigurnosti, situacija na Zaporoškoj elektrani postala je i simbol šireg problema – načina na koji Rusija koristi strah kao politički alat. Nuklearna prijetnja, koju Moskva sada koristi protiv Ukrajine, ima jasnu poruku i prema Zapadu: Kremlj pokušava nametnuti narativ o vlastitoj “neizbježnosti” i nekažnjivosti, dok istodobno ucjenjuje svijet rizikom radioaktivne katastrofe.

Zaporoška elektrana nije samo pitanje ukrajinske teritorijalne kontrole, već i ogledalo međunarodne odgovornosti. Ako svijet dopusti da se ruski nuklearni teror nastavi, to će značiti kraj međunarodnih normi o zaštiti civilne infrastrukture i potpunu degradaciju globalnog režima nuklearne sigurnosti.

Kako ističu ukrajinski dužnosnici, vrijeme je da međunarodna zajednica djeluje jedinstveno i odlučno. Svako odgađanje povećava rizik da Rusija izazove incident čije posljedice nitko neće moći ograničiti.

Danas Zaporoška nuklearna elektrana nije samo tehničko pitanje energetike – ona je simbol borbe između civiliziranog svijeta i politike ucjene, između međunarodnog prava i bezakonja. Od brzine i odlučnosti kojom svijet reagira ovisi ne samo sigurnost Ukrajine, nego i budućnost Europe.

Marko Vidović, Balkanske vesti