Kućanstva koja imaju najmanje raspoloživog novca pa ga najviše troše na hranu trpe dramatično veću stopu inflacije
PišeJagoda Marić

FOTO: Pixsell PišeJagoda Marić prije 49 minuta
Inflacija je u Hrvatskoj kolovozu, mjerena indeksom potrošačkih cijena, odnosno prema domaćoj metodologiji, bila 4,1 posto, ali taj rast cijena nisu jednako osjećala sva hrvatska kućanstva. Za deset posto kućanstva koja najviše troše, odnosno imaju najviše novca na raspolaganju, kolovoška je inflacija zapravo bila 3,1 posto. Za deset posto kućanstva koja imaju najmanje troškove jer imaju najmanje novca za potrošiti i većinu troše na hranu i stanovanje, stopa inflacije bila je 5,3 posto.
Izračun je to koji je napravila Hrvatska narodna banka, a predstavio ga je guverner Boris Vujčić na predavanju “Inflacija, tržište rada i monetarna politika” koje je nedavno održao u Slavonskom Brodu.
Upravo se čita Maknite ovaj oglas
Najbogatijima udar 70 posto blaži
Razlika u stopi inflacije kućanstava koja troše najmanje i najviše pokazuje da je u kolovozu stopa inflacije za ona koja najviše troše bila 3,1 posto, odnosno jedan postotni poen od prosječne inflacije u Hrvatskoj. To znači da je stopa inflacije za deset posto kućanstva koja najviše troše trenutačno 32,2 posto slabija od prosječne inflacije. Za deset posto onih čiji su troškovi manji, jer najmanje imaju za potrošiti, inflacija je u kolovozu bila 1,2 postotna poena veća od prosječne inflacije. Ta kućanstva trpe stopu inflacije koja je 29,2 posto veća od prosjeka.
Još veća je razlika između stope inflacije deset posto onih koji najmanje troše i deset posto onih koji najviše troše, čak 2,2 postotna poena. To znači da je stopa inflacije koju je osjećalo deset posto kućanstva s najvećom potrošnjom u kolovozu bila čak 70 posto manja od stope inflacije s kojom su živjela kućanstva koja imaju najmanju potrošnju.
Promjenjiva jačina pritiska
HNB nam je dostavio tu usporedbu po mjesecima od početka 2019. godine i prema njihovom izračunu za 2012. i 2020. godinu više je na udaru inflacije bilo deset posto kućanstva s najmanjim dohotkom. U 2021. i u prvoj polovici 2022. godine, inflacija je bila jača za deset posto kućanstva s najvećim dohotkom, da bi od polovice te godine pa kroz cijelu 2023. godinu opet jačao pritisak na kućanstva s najnižim dohotkom.
Tada su bogatija kućanstva imala inflaciju slabiju od prosječne, a razlike se u odnosu na deset posto najsiromašnijih penju i do tri postotna poena u pojedinim mjesecima. Gotovo cijelu 2024. godinu opet je jači pritisak na deset posto onih koji imaju najviše za potrošiti, da bi se krajem te godine i cijelu ovu godinu pritisak vratio na one najslabije kupovne moći.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Rasla kupovna moć minimalca
Pitali smo Hrvatsku narodnu banku i kolika je kumulativna inflacija kojoj su od polovice 2021. godine izložena kućanstva s najvećom i najmanjom potrošnjom. U razdoblju od lipnja 2021. do kolovoza 2025. godine kumulativna inflacija u Hrvatskoj je bila 28,7 posto. Za deset posto kućanstava čija je potrošnja najveća ona je bila nešto blaža, iznosila je 28,2 posto. Za deset posto kućanstava koja najviše troše, prema izračunu HNB-a, bila je 31,3 posto.
To znači da je razlika bila 3,1 postotna poena, odnosno da je inflacija za deset posto kućanstva koja imaju najviše novca za potrošiti bila kumulativno slabija za oko 11 posto od deset posto kućanstva koja su najmanje trošila. Razlika nije veća jer je, kako navodi u svojoj prezentaciji i guverner Vujčić, od 2019. godine u Hrvatskoj najviše rasla kupovna moć najnižih plaća.
Ilustrira to i činjenicom da je u 2016. godini udio minimalne plaće u medijalnoj plaći bio 49 posto dok je u 2025. godini narastao na 59 posto. Medijalna plaća je iznos od kojeg polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Ekstreman skok cijena hrane
U HNB-u nisu radili izračun kako je cijena hrane utjecala na pojedine skupine kućanstava, posebice onu s najmanjom potrošnjom kojoj na hranu odlazi najveći dio troškova. Bilo bi zanimljivo vidjeti i kako je inflacija utjecala na ostale skupine, posebice one čija su primanja najsporije rasla. Od lipnja 2021. do srpnja 2025. godine, prema izračunu HNB-a, za sva kućanstva u Hrvatskoj kumulativna inflacija cijena hrane bila je 41,7 posto., dok je u eurozoni bila 28,5 posto.
To znači da je kumulativna stopa inflacije cijena hrane u četiri godine u Hrvatskoj bila 13,47 postotnih poena ili 47 posto veća od one u eurozoni.
Veći skok cijena hrane od Hrvatske u tom je periodu bio u sedam članica Europske unije, i to novih. Najgore je prošla Mađarska s rastom cijena hrane od 41,7 posto. U susjednoj Sloveniji taj je rast bio 34,2 posto što je 7,5 postotnih poena, odnosno za 22 posto manja kumulativna inflacija nego u Hrvatskoj. U Italiji je inflacija cijena hrane bila 24,7 posto. Hrvatska je stopa poskupljenja hrane bila čak 70 posto veća od talijanske.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Najgore prolaze nove članice
U protekle četiri godine najmanje su porasle cijene hrane na Cipru (18,3 posto) i Francuskoj (23,1 posto).
S druge strane, Hrvatska je imala manji rast cijena energije, koja je u četiri godine, prema izračunu HNB-a, poskupjela 22,9 posto što je 40 posto slabiji rast od prosjeka u eurozoni gdje su cijene energije rasle po stopi od 32,2 posto. U Sloveniji je taj rast bio 24,3 posto. Slabiji rast od Hrvatske imale su Malta, Švedska, Finska, Portugal, Španjolska i Cipar. Najgore su opet prošle nove članice, a na vrhu je Estonija s rastom od čak 63,6 posto, a rast veći od 60 posto ima još i Češka.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr



