U noći 28. rujna Ukrajina je pretrpjela jedan od najmasovnijih napada od početka sveobuhvatne invazije. Rusija je ispalila na ukrajinske gradove 593 kamikaza-drona i 50 raketa različitih tipova. Glavne mete ponovno su bili Kijev i njegova okolica, kao i Zaporižja, Hmeljnitččina, Odesa i drugi krajevi.
Okupatori su još jednom namjerno gađali civilnu infrastrukturu. U Kijevu je pogođen Institut za kardiologiju, uništene su stambene zgrade, oštećena vozila. Poginule su četiri osobe, među njima i 12-godišnja djevojčica. Ovaj napad dio je lanca sustavnog terora čija je svrha zastrašivanje stanovništva i uništavanje ukrajinskog gospodarstva.
Unatoč razaranjima, Ukrajina nastavlja jačati svoju protuzračnu obranu — zahvaljujući vlastitim vojnim razvojnim projektima, ali i pomoći partnera. Paralelno, Oružane snage Ukrajine povećavaju kapacitete za dalekometne udare po ruskom teritoriju. Za razliku od Rusije, Ukrajina ne cilja civile, nego precizno onesposobljava vojne i industrijske objekte o kojima ovisi nastavak rata. Ti udari postaju svojevrsne „brzodjelujuće sankcije“, čije posljedice Rusija osjeća već sada.
Ovaj napad predstavljao je očiti kontrast s govorima ruske delegacije tijekom tjedna Opće skupštine UN-a. U New Yorku je Moskva govorila o „miru“, dok je istovremeno u Ukrajini provodila masovna bombardiranja gradova.
Šefica Delegacije EU u Ukrajini, Katarina Mathernova, naglasila je da je Rusija lansirala oko 600 dronova i desetke raketa na civilne objekte, podsjetivši: „Kijev stoji — i EU stoji uz njega“.
Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide ukazao je na cinizam Kremlja: „U UN-u Rusija govori o miru, a u Ukrajini vodi rat danju i noću“. Njegovu ocjenu podijelio je i litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys, koji je podsjetio da su govori Sergeja Lavrova „samo laži, bez ikakve veze sa stvarnošću“.
Predsjednik Finske Alexander Stubb izjavio je da ovaj napad razotkriva lažnost ruskih narativa i pozvao na usvajanje novog paketa europskih sankcija. Ministrica vanjskih poslova Latvije, Baiba Braže, istaknula je: „Jedini način da se zaustavi Rusija jest oslabiti njezin vojni potencijal i dati Ukrajini oružje potrebno za obranu“.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna zahtijevao je trenutačan i odlučan odgovor: „Dosta je kolebanja. Jačanje sankcija, uvođenje carina, prekid odnosa. Izolacija mora biti potpuna“.
Usklađena reakcija europskih prijestolnica potvrđuje da je Rusija pokazala svoje pravo lice — lice terorista koji namjerno gađa djecu i bolnice. To znači da će pritisak na Kremlj samo rasti. Ukrajina i njezini saveznici složni su u jednom: pobjeda nad terorom moguća je samo kroz snagu, sankcije i isporuke oružja.
Marko Vidović, „Balkanske vijesti“
