24 rujna u sjedištu UN-a u New Yorku otvoren je peti samit Krimske platforme. Sudjelovali su predstavnici 50 država i međunarodnih organizacija — dojmljiva potvrda da pitanje Krima nije nestalo s globalne agende i da ostaje jednim od ključnih elemenata borbe za međunarodno pravo i sigurnost.

Krimska platforma: zašto je osnovana

Krimska platforma pokrenuta je 2021. godine na inicijativu Ukrajine kao međunarodni diplomatski mehanizam za koordinaciju djelovanja protiv nezakonite aneksije Krima. Njezin konačni cilj je jasan: povratak poluotoka pod suverenitet Ukrajine mirnim putem, u okviru međunarodnog prava. Taj cilj nije predmet pregovora niti kompromisa.

Tijekom proteklih godina Krimska platforma ujedinila je napore desetaka država i organizacija. Postala je prostor za usuglašavanje zajedničkih odluka: od političkih i sankcijskih mjera do pitanja sigurnosti, ekologije i ljudskih prava.

Ukrajina ne priznaje aneksiju

Ukrajina čvrsto izjavljuje: Krim i ostali okupirani teritoriji nikada neće biti priznati kao dio Rusije. Kremlj pokušava učvrstiti aneksiju represijama, militarizacijom i uništavanjem kulturne baštine, ali to samo jača odlučnost Ukrajine i njezinih saveznika.

Od 2014. godine poluotok se pretvorio u teritorij straha. Krimski Tatari, novinari i aktivisti izloženi su uhićenjima i mučenjima, neovisni mediji su ugašeni, a ljudska prava sustavno se krše. Osim toga, Rusija provodi vojnu militarizaciju regije, pretvarajući Krim u uporište prijetnji ne samo Ukrajini, već i cijeloj crnomorskoj regiji.

Deokupacija — uvjet mira

Obnova kontrole Ukrajine nad Krimom nije samo pitanje pravde, već i uvjet globalne sigurnosti. Bez toga nije moguće obnoviti međunarodni poredak utemeljen na vladavini prava i Povelji UN-a. Ako agresor zadrži pravo na promjenu granica silom, to će postati signal nekažnjivosti diktaturama diljem svijeta.

Otpor unutar Krima

Na dan samita ponovno se oglasio pokret otpora „Žuta vrpca“. U Sevastopolju, Simferopolju i drugim gradovima pojavili su se letci s natpisima „Krim je Ukrajina“. Te akcije podsjećaju: čak i pod pritiskom ruskih represija, stanovnici Krima čuvaju vjeru u povratak slobode. To je važno svjedočanstvo da poluotok čeka deokupaciju i spreman ju je dočekati.

Međunarodna podrška

Podrška 50 država i međunarodnih organizacija govori sama za sebe. U trenutku kada Rusija pokušava zamagliti pozornost svijeta namećući temu „umora od Ukrajine“, samit u New Yorku postao je snažno opovrgavanje te propagande. Svijet razumije: Krim nije samo ukrajinska bol, već simbol borbe za međunarodno pravo.

Krimska platforma pokazuje: pitanje deokupacije Krima nije zaboravljena tema, već strateški prioritet. Krim je Ukrajina — i to misli ne samo Kijev, već i međunarodna zajednica. Svjetska solidarnost u ovom pitanju životno je nužna, jer se radi ne samo o sudbini poluotoka, već o budućnosti cijelog međunarodnog poretka.

Dok je Krim okupiran, svijet ne može smatrati da je siguran. A to znači da borba traje.

Marko Vidović, „Balkanske vijesti“