Iznenadna svađa, zastoj ili prvi korak prema prekidu vatre – sve je moguće
PišeMirta Vranješ

FOTO: AFP PišeMirta Vranješ 15. 08. 2025. 129 preporuka
Svi ratovi na kraju završe i obično završavaju za pregovaračkim stolom. Kao u svakim pregovorima, često se pojavljuju nesuglasice oko ciljeva, gorčina, izdaja i međusobne optužbe. Svaka od tih stvari mogla bi se dogoditi u Anchorageu na sastanku američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Dvojica lidera sastat će se u vojnoj bazi Joint Base Elmendorf-Richardson – prvi put licem u lice otkako je prije tri i pol godine započela invazija na Ukrajinu. Scenariji koji se mogu dogoditi jednako su nepredvidivi kao i sami lideri jer su obojica uvjerena da u osobnom susretu mogu upravljati događajima – i jedan s drugim.
Upravo se čita Maknite ovaj oglas
Sastanak bi mogao propasti već od samog početka. Trump je prije odlaska iz Washingtona izjavio da će, ako se na zajedničkoj konferenciji za novinare pojavi sam, svijet znati da s Putinom neće biti postignut nikakav dogovor, piše The New York Times.
Razmimoilaženja u stavovima su prevelika
Trump je ranije najavljivao kako bi on taj, kako ga naziva, nerješivi rat riješio u roku od 24 sata. Jučer je pak izjavio da bi, ako se ostvari pravi napredak, mogao ostati na Aljasci i pozvati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da doleti što bi “bio daleko najlakši način” za posredovanje.
No teško je zamisliti da se tako složena situacija poput one u najvećem ratu u Europi od 1945. može riješiti u samo jednom susretu u vojnoj bazi na Aljasci. Razmimoilaženja u stavovima su jednostavno prevelika i to ne samo po pitanju gdje povući granice između Rusije i Ukrajine jedanaest godina nakon što je Putin anektirao Krim i počeo zauzimati dijelove južne i istočne Ukrajine.
Nesuglasice sežu do odgovora na pitanje – ima li Ukrajina pravo postojati unutar svojih sadašnjih granica? Putin jasno poručuje da istočna Ukrajina pripada Rusiji i to je argument kojim opravdava rat koji je donio više od milijun žrtava. Trump bi se, dakle, mogao naći pred temeljnim izborom: hoće li biti neutralni posrednik u ovom sukobu ili partner u obrani Ukrajine, a to je uloga od koje se često ograđivao.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
‘Ovo je najvažniji samit i u igri – sve’
“Ovo je najvažniji američko-ruski samit u jednoj generaciji i u igri je sve”, rekao je Nicholas Burns, američki veleposlanik pri NATO-u od 2001. do 2005. Dodaje da Putin nastoji odvojiti SAD od saveznika u NATO-u “uvjeravajući Trumpa da prisili Ukrajinu na teritorijalne ustupke, ograničenja u vojsci pa čak i povlačenje NATO-ovih vojnih položaja u istočnoj Europi”.
“Takav bi ishod pretvorio Ukrajinu u ovisnika Rusije i omogućio Putinu da se izvuče s kriminalnom invazijom. Također bi izazvao golem raskol u NATO-u između SAD-a i europskih i kanadskih saveznika te potencijalno doveo do njegova raspada”, naglašava Burns, koji je donedavno bio američki veleposlanik u Kini.
Ističe da Peking pažljivo prati događanja i ishod samita kako bi procijenio bi li Trump u sličnim okolnostima priskočio u pomoć Tajvanu.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Nekoliko je ključnih pitanja na samitu
Rijetko se dogodi da predsjednički samit djeluje tako malo isplaniran i predvidljiv, barem kad ga se promatra izvana. Nekoliko je ključnih pitanja koja bi mogla biti pokazatelji smjera pregovora.
Ukrajina i Europa kažu da pregovora ne može biti bez prethodnog dogovora o prekidu vatre, no nije definirano trajanje i doseg prekida vatre. Nepoznanica je hoće li Putin pristati potpisati na takvo što, osobito zato što njegove snage posljednjih tjedana ostvaruju značajne uspjehe na ukrajinskom tlu.
Čini se da će prekid vatre biti prva točka dnevnog reda barem za Trumpa koji kaže da mu je prioritet zaustaviti ubijanje. Drugi prioritet mogao bi biti osvajanje Nobelove nagrade za mir, što je posljednjih dana u više navrata spomenuo govoreći da zaslužuje tu nagradu. Sastanak će biti i provjera koliko je Putin iskren te je li njegova zainteresiranost za samit samo odglumljena.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Hoće li dvojica čelnika prekrojiti kartu Europe?
Tu je i pitanje granica – hoće li Putin i Trump pokušati prekrojiti kartu Europe, slično kao što su to učinili Staljin, Churchill i Franklin Roosevelt na konferenciji u Jalti 1945. godine.
Stephen Sestanovich, stručnjak iz Vijeća za vanjske odnose koji je kao dužnosnik State Departmenta imao ključnu ulogu u upravljanju raspadom Sovjetskog Saveza, ističe da je Trump opisao “dvije različite verzije onoga što će se dogoditi”.
U jednoj će samo saslušati Putina. Ta verzija se čini malo vjerojatnom s obzirom na to da on već dobro poznaje Putinove stavove nakon brojnih dugih telefonskih razgovora i zato što Trump, po svojoj prirodi, rijetko samo sluša druge.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Druga verzija bili bi pregovori o teritoriju
Trump je iznio i drugu verziju razgovora, u kojoj bi on i Putin počeli pregovarati o zamjeni teritorija. Spominjanje zamjene teritorija čini nervoznima Zelenskog i europske dužnosnika jer znači da bi Trump mogao prepustiti teritorij koji Rusija nije osvojila vojnim putem u zamjenu za neko drugo područje, poput nuklearne elektrane Zaporižja, najveće u Europi. Nuklearka je trenutačno pod ruskom kontrolom.
Sestanovich navodi da europski saveznici i Ukrajinci “ne žele ni zamjenu teritorija ni način rada u kojem se samo sluša”. “Ne žele da predsjednik samo sazna što je Putinu na umu. Žele da pokuša to promijeniti”, navodi.
To bi značilo da bi Trump Putinu trebao ozbiljno zaprijetiti pojačavanjem naoružavanja Ukrajine, pružanjem veće obavještajne potpore te uvođenjem sankcija na izvoz ruske nafte. Trump ni do sada nije pokazao da želi učiniti bilo što od toga.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
‘SAD će rado prodati oružje Europi’
Njegov potpredsjednik J.D. Vance rekao je u nedjelju: “Gotovi smo s financiranjem ukrajinskog ratnog biznisa”. Dodao je da će SAD rado prodati oružje Europi, ali onda bi to oružje moglo biti poslano Ukrajini. To je temeljna slabost američke pozicije koju će Putin zasigurno pokušati iskoristiti.
U prvom mjesecu nove Trumpove administracije Putin je dobio dar: ministar obrane Pete Hegseth objavio je kako nema šanse da Ukrajina bude pozvana u NATO u narednim godinama. “NATO, možete ga zaboraviti. Mislim da je to vjerojatno razlog zbog kojeg je sve ovo i počelo”, rekao je Trump u veljači.
Naravno, to je stajalište u izravnoj suprotnosti s nizom izjava iz NATO-a na koje je SAD pristao tijekom Bidenove administracije, a koje su glasile da će Ukrajina jednog dana postati članica NATO-a, no bez određivanja datuma.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Što je Putina potaknulo na agresiju?
Zatim dolazi šire pitanje: je li širenje NATO-a bilo glavna motivacija za Putinovu agresiju. Ranije ove godine, dok je pokušavao navesti Rusiju na pregovore činilo se da se Trump po tom pitanju složio s ruskim čelnikom. To je bilo prije nego je zaključio da Putin odugovlači pregovore, a tada ga je opisao kao nepouzdanog.
Sa svoje strane, Putin će pokušati proširiti raspravu i dati Trumpu do znanja da su američki interesi s Rusijom mnogo širi od Ukrajine. Dovodi poslovno izaslanstvo čime daje do znanja da bi se prošli razgovori sa Steveom Witkoffom o američkom pristupu rijetkim zemnim mineralima i drugim ruskim resursima sada mogli naći na stolu.
Prikladno za Putina – mnoga od tih podzemnih bogatstava nalaze se u regiji Ukrajine za koju Rusija tvrdi da joj pripada. Očito je da je Putin proučio kako razgovori o poslovnim prilikama pobuđuju Trumpove instinkte za nekretninski razvoj i to mu je puno bitnije od sudbine pojedinih dijelova Ukrajine.
‘Ne želim svoje karte otkrivati javno’
A postoje i mnogi resursi u SAD-u koji privlače ruskog čelnika, posebno na Aljasci, bivšem ruskom teritoriju i Putin bi to mogao spomenuti samitu. Trump je u četvrtak rekao da razmatra “poticaje i destimulacije” za Rusiju pa naglasio: “Ne želim svoje karte otkrivati javno”.
U četvrtak je Putin ponudio i nuklearni sporazum koji bi mogao zamijeniti Novi START, posljednji sporazum o naoružanju između Washingtona i Moskve koji istječe u veljači.
Putin je rekao da bi bilo kakav dogovor o Ukrajini “mogao stvoriti dugoročne uvjete mira između dvije zemalje, ali i u Europi i svijetu u cjelini, ako u sljedećim fazama postignemo sporazume u području kontrole strateškog ofenzivnog naoružanja”.
‘Nitko ne želi nekontrolirano naoružavanje’
To je bio vrlo pronicljiv potez jer nitko ne želi vidjeti nastavak nekontrolirane utrke u naoružanju između dviju najvećih nuklearnih sila na svijetu.
No takav bi sporazum bio kompliciran jer trenutačni Novi START ne pokriva niz netradicionalnog nuklearnog oružja koje je Rusija razvila posljednjih godina, niti njezin veliki arsenal kratkodometnog bojnog nuklearnog oružja poput onoga kojim je Putin povremeno prijetio Ukrajini.
Nuklearni sporazum omogućio bi Trumpu da kaže kako se, bez obzira što stavio na stol po pitanju Ukrajine, usredotočio na Ameriku prije svega.
Source link: www.telegram.hr




