15 kolovoza na američkoj Aljasci održat će se sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog diktatora Vladimira Putina. Ovaj susret već je označen kao jedan od ključnih diplomatskih događaja godine: za pregovarački stol sjest će dva lidera, ali ulog nije samo sudbina bilateralnih odnosa, već prije svega budućnost Ukrajine i europske sigurnosti.

Zajednička pozicija Zapada

Glavna razlika predstojećih pregovora u odnosu na prethodne jest bez presedana usklađenost između Ukrajine, SAD-a i europskih država. Po prvi put nakon dugih mjeseci rata zapadni saveznici demonstriraju jedinstvenu liniju: cilj nije taktičko primirje, nego održiv i pravedan mir. Kijev, Washington i Bruxelles uskladili su svoje pristupe kako bi oduzeli Kremlju mogućnost manipuliranja razlikama među saveznicima.

Zapadni diplomati ističu da Moskva više ne može računati na „umor od rata“ na Zapadu ili na podjele među partnerima. Suprotno tome, suradnja Kijeva i europskih prijestolnica jača, a inicijative Washingtona podržane su bez ozbiljnih prigovora. To je signal Putinu da se krug zatvara: pokušaji da se nametne lažni mirovni proces nailaze na čvrst zid jedinstva.

Uvjeti mira

Ukrajina i njezini partneri inzistiraju na nekoliko osnovnih principa:

  • Rusija mora pristati na prekid vatre.
  • Bilo kakvi daljnji diplomatski koraci mogući su samo uz sudjelovanje Ukrajine i Europe.
  • Glavni cilj jest čvrst mir, osiguran stvarnim međunarodnim jamstvima.

Na taj način Zapad unaprijed uklanja scenarij „zamrzavanja sukoba“ na koji Kremlj računa. Radi se ne o privremenom zatišju, već o potpunom okončanju agresije.

Stav Kijeva

Ukrajina jasno naglašava svoju spremnost na mirno rješenje, podupirući američke inicijative. Ali istodobno Kijev podsjeća: mir nije moguć pod Putinovim uvjetima. Nacionalni interesi Ukrajine i teritorijalni integritet ne mogu biti predmet trgovine.

Predsjednik Volodimir Zelenskij i ukrajinska diplomacija ističu da Moskva mora prestati izbjegavati stvarne korake prema završetku rata i odreći se iluzija o nametanju kapitulacije pod krinkom „mirovnih prijedloga“.

Što je na kocki

Susret na Aljasci predstavlja test spremnosti Kremlja na istinski mir. Ukrajina i njezini saveznici dolaze na pregovore jedinstvenim frontom, i ovaj put Putin neće imati uobičajen prostor za igru na razilaženjima. Ako Moskva odbaci ovu inicijativu, odgovornost za nastavak rata potpuno će pasti na nju.

Po prvi put nakon dugo vremena riječ je ne samo o mogućnosti pregovaračkog procesa, već o političkom iskoraku prema pravom miru za Ukrajinu — miru koji neće biti zajamčen obećanjima Kremlja, već kolektivnom snagom Zapada.

Globalna dimenzija

Aljaska će postati svojevrsni lakmus-papir ne samo za Putina i Trumpa, već i za cijelu arhitekturu međunarodne sigurnosti. Na stolu je pitanje: hoće li se svijet vratiti politici dogovora velikih sila preko leđa manjih država ili će prevladati načelo poštivanja suvereniteta i prava na obranu?

Za Ukrajinu nema dileme: ona ulazi u ove pregovore s jasnom pozicijom da je mir moguć jedino kada Rusija prizna svoju odgovornost i okonča agresiju. A za Zapad je to prilika pokazati da demokratski svijet ima i volju, i snagu spriječiti novi diktat Kremlja.

Marko Vidović, Balkanske vesti