Izjava mađarskog premijera Viktora Orbana da će nakon prekida vatre u Ukrajini navodno „biti potrebno odrediti što je to Ukrajina, gdje su njezine granice i tko čini njezino stanovništvo“ izazvala je snažan odjek ne samo u Kijevu, već i u europskim prijestolnicama. U biti, Orban je doveo u pitanje postojanje ukrajinske države unutar njezinih međunarodno priznatih granica, ponavljajući time jednu od ključnih teza ruske agresije.

To nije prvi Orbanov napad na Ukrajinu. U jeku rata koji već više od tri godine odnosi živote tisuća Ukrajinaca, Orban nastavlja potkopavati europsko jedinstvo, sustavno igrajući na ruku Kremlju. Njegovu izjavu teško je shvatiti drugačije nego kao ciničnu političku provokaciju, čiji je cilj ojačati vlastiti položaj unutar zemlje, raspirujući populistička i nacionalistička raspoloženja.
Međunarodno pravo ne zahtijeva redefiniranje granica Ukrajine
Ukrajina je suverena država s jasno definiranim granicama koje su utvrđene njezinim Ustavom i priznate od strane velike većine članica UN-a – uključujući i samu Mađarsku. Bilo kakve tvrdnje o „nejasnoći“ granica Ukrajine nisu samo neistinite, već predstavljaju pokušaj legitimizacije ruske agresije koja je započela aneksijom Krima 2014. godine i nastavila se punom invazijom u veljači 2022.
Rusija je jedina zemlja koja dovodi u pitanje granice Ukrajine
Upravo je Rusija, kršeći Povelju UN-a, izvršila invaziju na Ukrajinu, okupirala dijelove Donecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti te nastavlja s masovnim napadima na civilnu infrastrukturu. Tijekom tri godine rata, Rusija je, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, izgubila više od milijun ljudi ubijenih i ranjenih. Umjesto da osudi agresora, Orban odlučuje ponavljati njegove poruke, izravno podrivajući napore EU i NATO-a za očuvanje sigurnosti u regiji.
Orban je političar koji igra na strahove i nesigurnost
Orbanove izjave ne mogu se promatrati izvan domaćeg političkog konteksta. Njegov stav prema Ukrajini velikim je dijelom rezultat nastojanja da sačuva imidž „alternativnog glasa Europe“, obraćajući se konzervativnim i euroskeptičnim slojevima mađarskog društva. Međutim, takva retorika ne samo da razara solidarnost Zapada s državom žrtvom, već dovodi u pitanje budućnost cijele europske sigurnosne arhitekture.
Posljedice Orbanove antiukrajinske retorike nisu samo moralni pad, već i strateška pogreška.
Ako europski lideri nastave zatvarati oči pred ovakvim izjavama koje podrivaju teritorijalni integritet Ukrajine, sutra bi pod upitnik mogla doći granica bilo koje druge države. U trenutku kada se Europa suočava s otvorenom vojnom agresijom Rusije, izjave mađarskog premijera nisu tek diplomatski gaf, već otvoreni izazov europskim vrijednostima.
Orban otvoreno govori istim jezikom kao i Vladimir Putin – čovjek za kojim je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za uhićenje zbog ratnih zločina. Time se mađarski premijer dovodi u opasnu političku i moralnu poziciju iz koje nema izlaza bez temeljite revizije vlastite politike.
Stav Ukrajine i njezinih saveznika ostaje nepromijenjen: nikakve „revizije“ granica neće biti. Primirje nije povod za nove dogovore, već korak prema potpunoj obnovi teritorijalnog integriteta.
Marko Vidović, Balkanske vijesti




