Vlada je ovu odluku, pogađate, donijela na prijedlog HNS-a

PišeDora Kršul

Ovo veleučilište postalo je javno u vrijeme HNS-ove ministrice Blaženke Divjak. Sada su HNS-ovci, usprkos stručnom mišljenju da ga treba zatvoriti, isposlovali vrtoglave iznose za daljnji razvoj krapinskog veleučilišta. U stvarnosti se podmiruju dugovi koje država uopće nije trebala plaćati, a Fuchs čeka s uskratom dozvole za daljnji rad.

PišeDora Kršul prije 11 minuta
Sredinom svibnja, taman uoči lokalnih izbora, Vlada je izdašnom financijskom injekcijom odlučila podržati daljnji razvoj krapinskog Veleučilišta Hrvatsko zagorje. Dok je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade davao riječ državnom tajniku Stipi Mamiću da obrazloži zašto ovom zagorskom visokom učilištu treba dodijeliti 400.000 eura, u ladici ministra Radovana Fuchsa stajalo je mišljenje nadležnih stručnih tijela s uputom da to veleučilište treba zatvoriti.
Točno tri dana pred lokalne izbore, Vlada i Fuchs tu su uputu zanemarili na račun HDZ-ovog koalicijskog partnera. Naime, amandman za dodjelu spomenutih 400.000 eura predložio je Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika u kojemu je Predrag Štromar jedini član HNS-a. Ovom odlukom novac je pak doznačen veleučilištu kojim godinama upravlja dugogodišnji lokalni HNS-ovac Nenad Sikirica, ujedno i njihov kandidat za krapinskog gradonačelnika u nekoliko izbornih ciklusa.
Upravo se čita Maknite ovaj oglas
Priča traje od 2022.
Višegodišnji iscrpan postupak ocjene kvalitete ovog veleučilišta priveden je kraju u ožujku ove godine. Još je 2022. Agencija za znanost i visoko obrazovanje izrekla uvjetno mišljenje o njegovoj kvaliteti s rokom otklanjanja nedostataka od dvije godine. Na ozbiljnost situacije ukazivala je i zabrana upisa studenata u akademskoj godini 2023./2024., također izrečena zagorskom veleučilištu.
U spomenutom postupku ocjene kvalitete, minimalnom razinom kvalitete procijenjene su sve promatrane teme; i interno osiguravanje kvalitete, i kvaliteta studijskih programa, i kvaliteta nastave, i nastavnički kapaciteti, kao i kvaliteta stručne te znanstvene djelatnosti. U kasnijim izvješćima o otklanjanju nedostataka, veleučilište nije uspjelo dokazati otklanjanje nedostataka pa tijela Agencije u srpnju prošle godine donose odluku da mu treba oduzeti dozvolu za daljnji rad.
Bez Fuchsovog potpisa
Veleučilište na tu odluku podnosi prigovor u kojemu ističe kako zapravo nema primjedbi na činjenična utvrđenja, kako je svjesno svojih slabosti, kako u kontinuitetu rade na otklanjanju nedostataka, ali i kako uskrata dozvole za rad “može imati vrlo štetne posljedice od ekonomskih do demografskih za lokalnu i regionalnu vlast”.
Ovi su prigovori u daljnjem postupku odbijeni kao neosnovani i potvrđeno je ranije mišljenje o uskrati dozvole za daljnji rad. U zakonom propisanoj proceduri, Agencija za znanost 27. ožujka 2025. formalno upućuje akreditacijsku preporuku ministru Fuchsu da oduzme dopusnicu Veleučilištu Hrvatsko zagorje. To se do danas nije dogodilo iako je u ovoj priči uloga ministra puka formalnost; on mora staviti svoj potpis na dostavljeno stručno mišljenje.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Novac za HNS-ov kadar
Znajući za sve navedeno, Vlada 15. svibnja 2025. dodjeljuje 400.000 eura krapinskom veleučilištu. Razlog? Kako bi se, stoji u Vladinoj odluci, omogućio “daljnji rad i razvoj jedine javne visokoškolske ustanove u Krapinsko-zagorskoj županiji na kojoj studenti mogu studirati na teret sredstava Državnog proračuna”. U toj odluci još piše: “Daljnji rad i razvoj Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina iznimno je važan za Krapinsko-zagorsku županiju koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku jedna od županija s najnižom stopom osoba s visokim obrazovanjem”.
Sve je ovo na samoj Vladinoj sjednici izrecitirao i državni tajnik Mamić iz Ministarstva znanosti. Ovom odlukom je, ranije smo napomenuli, usvojen amandman Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika. Pritom je Predrag Štromar jedini HNS-ovac u Saboru i ovom saborskom klubu te dio vladajuće koalicije. Novac je trasiran veleučilištu kojim upravlja dekan Nenad Sikirica, potpredsjednik HNS-a Krapinsko-zagorske županije, predsjednik krapinskog HNS-a i u dva navrata HNS-ov kandidat za gradonačelnika Krapine.
Briga za 270 studenata
Upitali smo Ministarstvo znanosti zašto je Vlada donosila odluku kojom financijski pomaže daljnji rad i razvoj Veleučilišta Hrvatsko zagorje kada je ministru ranije dostavljena akreditacijska preporuka Agencije za znanost iz koje proizlazi da to veleučilište treba zatvoriti. Pitali smo i je li ministar u međuvremenu potpisao uskratu dopusnice te zamolili da nam pojasne razloge ako nije.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Odgovorili su nam kako će postupiti po dostavljenoj preporuci nakon što s Agencijom osiguraju “sve preduvjete za nastavak studiranja trenutno upisanih studenata”. Pritom će, kažu, imati na umu “prvenstveno dobrobit sadašnjih studenata kojih je trenutno na spomenutom visokom učilištu 270”. Ministarstvo pritom nudi i nešto drukčije objašnjenje za odluku o dodjeli 400.000 eura.
Ne spominju, kao na sjednici Vlade, važnost daljnjeg rada, razvoja i važnosti visokog obrazovanja u Krapinsko-zagorskoj županiji. Nama kažu da je odluka donesena kako bi se podmirili dugovi bivših osnivača. Naime, ovo je veleučilište od svog osnutka 2011. do 2019. djelovalo kao privatno veleučilište osnivača Krapinsko-zagorske županije, grada Krapine i pet zagorskih općina.
Država plaća dugove
Tijekom mandata ministrice znanosti Blaženke Divjak, koja je u Vladu ušla iz kvote HNS-a, osnivačka prava nad krapinskim veleučilištem prenose se na Republiku Hrvatsku pa ono 2019. postaje dijelom javnog visokoškolskog sustava. Ministarstvo nam sada kaže da je iznos od 400.000 eura odobren zagorskom veleučilištu kako bi se pokrili dugovi iz vremena prije 2019.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Iz financijskih izvješća veleučilišta za prošlu godinu vidljive su njihove obveze u ukupnom iznosu od 349.830,68 eura. Dospjelih je obveza 288.350 eura. Od toga se 102.650 eura odnosi na razdoblje kada veleučilište nije djelovalo kao javno, a 185.700 eura duga nastalo je nakon što je veleučilište postalo državno i odnosi se na obveze za dobavljače i honorare vanjskih suradnika.
Puka slučajnost
Tu je i 61.480 eura nedospjelih obveza zabilježenih na datum 29. siječnja 2025. Toga je dana, dakle, zabilježeno oko 100.000 eura duga iz vremena kada je veleučilište djelovalo kao privatno. To je značajno manji iznos od onoga koji je Vlada odobrila tri dana prije lokalnih izbora. Valja istaknuti i kako je u trenutku prijenosa osnivačkih prava na RH 2019. godine stanje financijskih obveza veleučilišta iznosilo nešto više od 830.000 eura.
Iz sedmog članka Ugovora o prijenosu osnivačkih prava proizlazi da su te financijske obveze trebali podmiriti inicijalni osnivači, Krapinska županija, grad Krapina i pet zagorskih općina. No prema onome što je naprijed uspio doznati Telegram, dugove iz tog vremena podmiruje država pod egidom daljnjeg rada i razvoja veleučilišta koje, zapravo, treba zatvoriti.
Članak se nastavlja ispod oglasa Maknite ovaj oglas
Source link: www.telegram.hr



