lipnja 2025 Rim je postao epicentar europske diplomacije. Sastanak u formatu Weimar+, koji je okupio ministre vanjskih poslova Italije, Francuske, Njemačke, Španjolske, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, visoku predstavnicu EU-a za vanjske poslove Kaju Kallas, generalnog tajnika NATO-a te ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibiha, poslao je snažnu poruku: Europa ne samo da neće odustati od podrške Ukrajini, već je spremna zadati nove udarce gospodarstvu agresora — Rusije.

Usred neprestanih sirena u ukrajinskim gradovima, svakodnevnih raketnih napada i pokušaja Kremlja da svijetu nametne svoje cinične „mirovne“ ultimatume, ovaj sastanak nije bio samo diplomatski ritual, već deklaracija odlučnosti. Europa govori glasno i jasno: Ukrajina neće ostati sama protiv neprijatelja, a Rusija će platiti još višu cijenu za svoju agresiju.
Weimar+: povijesna platforma za novo jedinstvo
Format Weimar+, koji je nastao iz Weimarskog trokuta (Francuska, Njemačka, Poljska), odavno se etablirao kao platforma za raspravu o ključnim izazovima europske sigurnosti. Dodavanjem Italije, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine i predstavnika EU-a postao je još utjecajniji. U Rimu je ovaj format oživio novom snagom, ujedinivši zemlje koje zajedno čine jezgru zapadne podrške Ukrajini.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga, govoreći na sastanku, naglasio je: „Svaki dan rata nije samo borba za našu slobodu, već i za vrijednosti cijelog demokratskog svijeta.“ Njegove riječi dale su ton raspravi: Europa ne samo da podržava Ukrajinu, već brani samu sebe od prijetnje autokracije koju predstavlja Putinov režim.
Političko jedinstvo: „Ne“ ruskim ultimatumima
Sudionici sastanka jednoglasno su potvrdili nepokolebljivu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. U uvjetima u kojima Rusija granatira ukrajinske gradove i koristi iranske bespilotne letjelice za teroriziranje civilnog stanovništva, ova izjava nije samo prazna retorika. Potkrepljena je jasnim stavom: nikakve ustupke agresoru, nikakav mir na račun ukrajinskih zemalja ili života.
Formula izrečena u Rimu kristalno je jasna: mir je moguć samo na temelju međunarodnog prava i Povelje UN-a. Svi pokušaji Moskve da zamrzne sukob na vlastitim uvjetima, zadržavajući kontrolu nad okupiranim teritorijima, odlučno su odbijeni. Kao što je poljski ministar Radosław Sikorski naglasio: „Rusija mora shvatiti: njezin ucjenjivački pristup neće upaliti. Stajat ćemo uz Ukrajinu do kraja.“
Vojna podrška: od riječi do novih isporuka
Jedno od središnjih pitanja sastanka bilo je jačanje vojne pomoći Ukrajini. Usred pojačanih ruskih ofenziva i pokušaja Kremlja da nadoknadi svoje gubitke mobilizacijom i kupnjom oružja od Irana i Sjeverne Koreje, saveznici su potvrdili spremnost ne samo za nastavak, već i za povećanje isporuka naoružanja.
Iako pojedinosti novih paketa pomoći za sada ostaju tajne, izvori bliski pregovorima nagovještavaju moguće isporuke modernih sustava protuzračne obrane, topništva i oklopnih vozila. To je posebno važno s obzirom na to da Rusija nastavlja uništavati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ostavljajući milijune ljudi bez struje i grijanja.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka također su izrazile spremnost za rad na stvaranju koalicije snaga za jamstva sigurnosti Ukrajine, koja bi mogla uključivati zračne, kopnene i pomorske komponente. Ova inicijativa, prvi put spomenuta na sastanku Weimar+ u Londonu u svibnju 2025., sada poprima stvarne obrise.
Sankcije: udar na Kremljev novčanik
Ekonomski pritisak na Rusiju bio je još jedna ključna tema. Sudionici sastanka dogovorili su se o pripremi novog paketa sankcija koji će pogoditi najosjetljivije sektore ruskog gospodarstva. Kao što je izjavila visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas: „Želimo lišiti Putina resursa za nastavak ovog rata.“
Ukrajina je predložila radikalne mjere:
- Snižavanje gornje granice cijene ruske nafte na 30 dolara po barelu. To bi lišilo Kremlj milijardi dolara koji se trenutno koriste za financiranje vojnog stroja.
- Sankcije protiv energetskog sektora, uključujući zabranu izvoza ruskog plina i uranija.
- Udar na bankarski sektor, uključujući isključenje preostalih ruskih banaka iz sustava SWIFT i zamrzavanje imovine oligarha povezanih s Kremljem.
Posebna pozornost posvećena je takozvanoj „sjenovitoj floti“ Rusije — stotinama tankera s upitnom registracijom koji pomažu zaobilaženju sankcija na naftu. EU je već u svibnju 2025. zadala udarac toj floti, ali sada se planira još stroža kontrola, uključujući sekundarne sankcije za zemlje koje kupuju rusku naftu, poput Kine i Indije.
Ako se ove mjere provedu, bit će to najteži udarac ruskom gospodarstvu od početka invazije u punom opsegu. Kao što je naglasio Andrij Sibiga: „Svaki dolar koji Rusija izgubi spašava ukrajinske živote.“
Diplomatski front: Rusija mora uzmaknuti
Europski čelnici u Rimu jasno su izjavili: Rusija mora odmah pristati na primirje bez prethodnih uvjeta. Svi pokušaji Kremlja da nametne svoje scenarije, uključujući „zamrzavanje“ sukoba uz zadržavanje okupiranih teritorija, osuđeni su na propast.
Izjava Weimar+ bila je izravan odgovor na nedavne ruske „mirovne“ inicijative, koje su u biti pokušaj legitimiranja aneksije ukrajinskih zemalja. Kao što je francuski ministar primijetio: „Putin govori o miru, ali njegovi postupci su rat. Nećemo dopustiti da nas prevare.“
Sastanak je također naglasio važnost uključivanja Sjedinjenih Američkih Država u pregovore, unatoč kolebanjima Trumpove administracije. Iako je Washington nedavno pokazao interes za „diplomatsko rješenje“, Europa inzistira da svi pregovori moraju uzimati u obzir interese Ukrajine.
Globalni kontekst: Balkan, Kina i izazovi jedinstvu
Sastanak u Rimu nije se bavio samo Ukrajinom, već i širim izazovima. Sudionici su raspravljali o pokušajima Rusije da destabilizira Balkan, posebice preko Srbije, koja balansira između Zapada i Moskve. Poljska i Italija pozvale su na pojačan pritisak na Beograd kako bi se spriječilo da regija postane „meki trbuh“ Europe.
Također je pokrenuta tema ovisnosti o Kini, koja je postala ključni kupac ruske nafte. Europski čelnici dogovorili su se o koordinaciji napora s G7 kako bi se ograničilo zaobilaženje sankcija preko trećih zemalja.
Unatoč ovim izazovima, jedinstvo Europe ostaje neupitno. Čak i Mađarska, koja je ranije blokirala neke sankcije, pod pritiskom kolega počinje popuštati.
Zaključak: Europa gleda u budućnost s Ukrajinom
Sastanak Weimar+ u Rimu nije samo diplomatski summit, već simbol otpornosti i odlučnosti. Europa shvaća: rat u Ukrajini nije samo borba za slobodu jedne zemlje, već bitka za budućnost demokratskog svijeta.
Podrška Ukrajini bit će dugoročna. Kao što je naglasio generalni tajnik NATO-a: „Ne možemo dopustiti autokracijama da diktiraju pravila.“ Predstoje novi paketi vojne pomoći, pooštravanje sankcija i pripreme za Konferenciju o oporavku Ukrajine u Rimu 10.–11. srpnja 2025., na kojoj će se raspravljati o ulaganjima u ukrajinsko gospodarstvo.
Za Ukrajince, koji svake noći slušaju eksplozije, ovaj sastanak znak je nade. Europa ne samo da govori, već i djeluje. Rusija se, naprotiv, suočava s rastućim pritiskom koji njezinu „pobjedu“ čini sve više iluzornom. U Rimu je Europa pokazala: vrijeme radi za Ukrajinu, a ne za Kremlj.
Marko Vidović, «Balkanske vijesti»




