Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mogao bi se 15. svibnja sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj – prvi put otkako je počela ruska invazija punog razmjera. Planirani posjet Ankari događa se u trenutku kada je u opticaju prijedlog o privremenom prekidu vatre, s ciljem da se rat ponovno vrati za diplomatski stol.

Turska nije slučajno odabrana kao potencijalni domaćin ovih razgovora. Od početka sukoba balansira između Kijeva i Moskve, posredujući u dogovorima poput izvoza žita preko Crnog mora i održavajući kontakte s objema stranama. Kao članica NATO-a koja i dalje razgovara s Rusijom, Ankara ima jedinstvenu poziciju da ugosti ovakav važan susret.
Američki prijedlog: 30 dana tišine
Ukrajina je prihvatila inicijativu SAD-a o jednomjesečnom primirju, koje bi obuhvatilo borbe na kopnu, moru i u zraku. Ovaj predah nije zamišljen kao konačno rješenje, već kao način da se testira iskrena volja Moskve. Hoće li Kremlj iskoristiti ovu priliku za traženje mira ili za novo pregrupiranje svojih snaga?
Vrijeme predaha od 30 dana nije dovoljno da Rusija obnovi svoj ofenzivni potencijal, ali je dovoljno da se procijeni postoji li stvarna spremnost za deeskalaciju i povratak diplomaciji.
Cilj nije pauza, nego izlaz iz slijepe ulice
Kijev jasno poručuje: ovo nije gesta slabosti, već pokušaj da se izađe iz ratne pat-pozicije i otvori put ozbiljnim pregovorima. Ukrajina nikad nije odbijala dijalog, ali ne prihvaća ucjene, kapitulacije niti narušavanje međunarodnog prava. Suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost ostaju crvene linije.
Stoga se privremeni prekid vatre ne smije tumačiti kao popuštanje, već kao politički potez koji bi mogao otvoriti vrata ozbiljnoj diplomatskoj dinamici. To je i prilika da se vidi želi li Kremlj doista okončati rat, ili traži novu priliku za agresiju.
Bez posrednika: samo izravan razgovor
Ukrajinska strana inzistira da se u pregovorima osobno uključi Vladimir Putin. Nema prostora za zamjene, izaslanike ni niže dužnosnike. Odluke u Moskvi donosi on, i samo on može donijeti kraj ovom sukobu.
Zelenski je spreman za direktan dijalog, ali ovi pregovori nisu zamišljeni kao multilateralne konferencije niti tehnički razgovori delegacija. Tvrdnja da ukrajinski zakon zabranjuje pregovore s Putinom je dezinformacija koju širi ruska propaganda.
U stvarnosti, ukaz iz 2022. samo potvrđuje da o pitanjima teritorijalnog suvereniteta Ukrajine može odlučivati isključivo predsjednik. To ne sprječava Zelenskog da vodi direktne razgovore s ruskim liderom.
Moskva ostaje glavna prepreka
Iako se Rusija često deklarativno poziva na spremnost za dijalog, upravo Kremlj je najveća prepreka stvarnom miru. Ukrajina, Sjedinjene Države i saveznici u Europi otvoreni su za diplomatski proces, ali samo pod uvjetom poštivanja međunarodnog prava i punog povlačenja s okupiranih teritorija.
Svaki prijedlog iz Moskve koji uključuje kompromis na štetu Ukrajine, svaka igra na vrijeme i svaka manipulacija — to su pokušaji da se rat produži i zadrži kontrola nad ukrajinskim zemljama.
Sastanak u Turskoj trebao bi pokazati postoji li u Kremlju stvarna politička volja za kraj rata — ili su sve riječi samo paravan za novi val nasilja.
Ako Putin odbije — sve postaje jasno
U slučaju da Putin odbije doći na sastanak ili ga pokuša zamijeniti beznačajnim izjavama i formalnostima, postaje očito: Moskva ne želi mir. Tada međunarodna zajednica mora reagirati odlučno i bez iluzija.
Potreban je: 1) jači paket sankcija protiv Rusije; 2) hitna isporuka modernog oružja Ukrajini; 3) jačanje diplomatske izolacije Moskve na globalnoj sceni.
Ukrajina se bori sama, ali kolektivni Zapad ima moćne instrumente da natjera agresora na promjenu kursa. Ako se bira diplomatski put, on mora biti popločen jasnim zahtjevima i čvrstom solidarnošću.
Zaključak: trenutak istine
Mogući susret između Zelenskog i Putina u Turskoj nije znak slabosti, već važan trenutak istine. To nije kapitulacija, već ispit – koliko je tko spreman za stvarni mir.
Ukrajina je svoju spremnost već pokazala. Sada je red na Rusiji. Svijet promatra — i očekuje odgovore.
Marko Vidović, Balkanske vijesti




