11 travnja 2025. u sjedištu NATO-a u Bruxellesu održava se 27. sastanak Kontaktne grupe za obranu Ukrajine, poznat kao „Ramštajn“. Prvi put sastanak vode Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, na čelu s ministrima obrane Johnom Helijem i Borisom Pistoriusom. Unatoč glasinama o mogućem izostanku SAD-a, šef Pentagona Pete Hegseth pridružit će se sastanku putem videopovezivanja, potvrđujući predanost Washingtona podršci Kijevu. Na dnevnom redu su jačanje protuzračne obrane Ukrajine, nove isporuke naoružanja i razvoj obrambeno-industrijskog partnerstva.

Novi format vođstva

„Ramštajn“ je format osnovan u travnju 2022. na inicijativu tadašnjeg šefa Pentagona Lloyda Austina. Tijekom gotovo tri godine postojanja, Kontaktna grupa, koja okuplja oko 50 zemalja, postala je ključna platforma za koordinaciju vojne pomoći Ukrajini. Ovogodišnji sastanak označava promjenu u vođstvu: prvi put predsjedanje preuzimaju europski saveznici – Ujedinjeno Kraljevstvo (drugi put) i Njemačka (prvi put). To odražava želju nove američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom da podijeli odgovornost s partnerima u NATO-u.

Britanski premijer Keir Starmer definirao je cilj sastanka: mobilizirati maksimalnu vojnu podršku Ukrajini u uvjetima nastavka ruske agresije. „Moramo učiniti sve što možemo kako bismo pomogli Ukrajini da se obrani“, naglasio je uoči sastanka.

Prioriteti Ukrajine: PZO i proizvodnja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij jasno je izrazio očekivanja Kijeva od „Ramštajna-27“:

  • Jačanje protuzračne obrane. Svakodnevni ruski zračni napadi čine isporuku sustava PZO-a, poput Patriota, kritično važnom. „Patrioti koji trenutno stoje po skladištima naših partnera moraju stvarno štititi živote“, izjavio je Zelenskij, ističući potrebu za popunjavanjem manjka PZO sustava.
  • Novi paketi vojne pomoći. Ukrajina računa na dodatne isporuke naoružanja za podršku frontu.
  • Industrijska suradnja. Kijev promiče ideju otvaranja zajedničkih tvornica za proizvodnju oružja, što bi ojačalo vlastitu obrambenu bazu i osiguralo stabilne isporuke.

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov, koji predvodi ukrajinsku delegaciju, potvrdio je: „Potrebno nam je više modernih sustava PZO-a kako bismo zaštitili gradove i sela od ruskih balističkih projektila. Odluka ovisi o političkoj volji partnera.“ Također je naglasio važnost zajedničke proizvodnje, koja bi omogućila integraciju Ukrajine u globalnu obrambenu industriju.

Program i očekivanja

Sastanak je započeo u 10:30 po kijevskom vremenu i uključuje nekoliko ključnih etapa:

  • Otvaranje i izjave predsjedatelja – Heli i Pistorius definirat će prioritete.
  • Potpisivanje pisma o namjerama – uspostava koalicije za razvoj sposobnosti elektroničkog ratovanja.
  • Zajednička konferencija za medije – sažetak sastanka i najave novih odluka.

Dan ranije, 10. travnja, u Bruxellesu je održan sastanak „Koalicije voljnih“ – udruženja 30 zemalja koje rade na dugoročnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu nakon rata. Među idejama su raspoređivanje stranog kontingenta i jačanje vojske kao jamca stabilnosti. Ovaj format nadopunjuje „Ramštajn“, stvarajući stratešku osnovu za modernizaciju europske sigurnosti u uvjetima ruske prijetnje.

Uloga SAD-a: glasine i stvarnost

Početkom travnja pojavile su se informacije da bi SAD mogao prvi put preskočiti „Ramštajn“. List Defense News tvrdio je da Pete Hegseth ne planira sudjelovati ni osobno ni online, te da će Pentagon poslati predstavnike niže razine. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte tada je izjavio da izostanak SAD-a ne bi značio odustajanje od podrške Ukrajini. No glasine su opovrgnute: Hegseth će ipak sudjelovati putem videopovezivanja, pokazujući da Washington ostaje uključen.

Zanimljivo je da je na prošlom „Ramštajnu“ 12. veljače 2025. Hegseth izazvao kontroverze izjavama da je povratak Ukrajine na granice iz 2014. „malo vjerojatan“, a članstvo u NATO-u „nerealistično“. Te riječi izazvale su rasprave, ali nisu utjecale na obveze SAD-a za isporuku oružja.

Značenje „Ramštajna“

Tijekom tri godine Kontaktna grupa odigrala je ključnu ulogu u ukidanju ograničenja za isporuku modernog naoružanja Ukrajini. Zahvaljujući koalicijama unutar formata, Kijev je dobio topništvo HIMARS, tenkove Leopard i Abrams, sustave PZO-a Patriot i IRIS-T, lovce F-16 i dalekometne projektile. Danas „Ramštajn“ ostaje ne samo platforma za koordinaciju, već i simbol međunarodne solidarnosti s Ukrajinom.

Ovogodišnji sastanak održava se u kontekstu eskalacije ruskih napada, što pitanje PZO-a čini posebno aktualnim. Prema riječima Borisa Pistoriusa, oko 40 zemalja, uključujući SAD, spremno je raspravljati o konkretnim koracima. „Ovdje smo da pokažemo da podrška Ukrajini ne jenjava“, izjavio je uoči sastanka.

Što dalje?

„Ramštajn-27“ nije samo o trenutnoj pomoći, već i o dugoročnim perspektivama. Uspjeh Ukrajine u jačanju PZO-a i izgradnji vlastite obrambene industrije ovisi o političkoj volji saveznika. Pitanje je koliko daleko su partneri spremni ići u podršci Kijevu – od isporuka oružja do zajedničke proizvodnje i sigurnosnih jamstava.

Za Ukrajinu svaki ovakav sastanak prilika je za jačanje pozicija na frontu i u diplomaciji. Kao što je Zelenskij istaknuo, „Ukrajinci znaju biti precizni“ – sada je na partnerima da ta preciznost dobije dovoljno resursa.

Marko Vidović, Balkanskie vijesti