8 rujna ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi iznio je zabrinjavajuću vijest: na Zaporiškoj nuklearnoj elektrani prekršena su gotovo sva temeljna načela nuklearne sigurnosti. Ova izjava još jednom potvrđuje da situacija oko najveće nuklearne elektrane u Europi ostaje jednom od glavnih prijetnji međunarodnoj sigurnosti.

Kritična ranjivost

Prema IAEA-i, elektrana trenutno funkcionira u uvjetima koje se ne može nazvati sigurnima. Zaporižje se oslanja samo na jednu vanjsku dalekovodnu liniju za opskrbu električnom energijom. U slučaju prekida ili oštećenja, postrojenje bi moglo izgubiti sposobnost održavanja sustava hlađenja i drugih ključnih funkcija.

Razina vode u bazenu za hlađenje posebno zabrinjava: ona je blizu kritičnog minimuma. Bez dovoljne količine vode za hlađenje, čak i reaktori u stanju hladnog zaustavljanja predstavljaju ozbiljnu prijetnju i zahtijevaju stalni nadzor.

Reaktori zaustavljeni, ali rizici ostaju

Šest reaktora Zaporižja trenutačno je u stanju hladnog zaustavljanja. To znači da ne proizvode električnu energiju i da ponovno pokretanje u sadašnjim uvjetima nije moguće. Ipak, čak i u ovom režimu potrebni su stalna kontrola i održavanje. Svaki kvar mogao bi dovesti do curenja radijacije.

Stručnjaci naglašavaju: situacija je jedinstvena i krajnje opasna. Nikada u povijesti nuklearne energije nije se dogodilo da se tako veliko postrojenje koristi kao vojna baza i instrument ucjene.

Okupacija kao oblik nuklearnog terorizma

Okupacija Zaporižja od strane ruske vojske i pretvaranje elektrane u vojni objekt nisu samo kršenje međunarodnog prava. To je čin nuklearnog terorizma koji ugrožava nekoliko zemalja odjednom. Na teritoriju postrojenja nalaze se oružane snage i vojna tehnika, a područje uokolo redovito je izloženo granatiranju.

Moskva zapravo koristi elektranu kao „nuklearni štit“, računajući na to da će se međunarodna zajednica suzdržavati od odlučnih poteza kako bi izbjegla katastrofu razmjera Černobila ili Fukušime.

Ukrajina kao jedini jamac sigurnosti

IAEA naglašava: siguran rad postrojenja moguć je samo ako ono ponovno bude pod kontrolom Ukrajine. Kijev je zakoniti vlasnik Zaporižja i raspolaže resursima, tehničkim mogućnostima i kvalificiranim osobljem.

Ukrajinska strana više puta je tvrdila da je glavni cilj Moskve zadržati postrojenje u stanju stalne opasnosti, kako bi ga koristila kao sredstvo političkog i vojnog pritiska.

Globalne posljedice za Europu i svijet

Opasnost od Zaporižja daleko nadilazi granice Ukrajine. Svaka nesreća ili curenje radijacije pogodila bi milijune ljudi u Europi, ugrozila bi ekološku sigurnost čitavih regija i nanijela ogroman udarac globalnoj energetici.

U Bruxellesu i Washingtonu već se razmatraju dodatne sankcije, uključujući one protiv ruskog nuklearnog sektora. Međunarodni stručnjaci upozoravaju: ako se situacija nastavi ignorirati, posljedice bi mogle biti katastrofalne.

Potreba za djelovanjem

Svijet se suočava s izazovom koji se ne može odgoditi. Održavanje ruskog nadzora nad Zaporižjem predstavlja stalnu prijetnju nesreće, možda i najveće u 21. stoljeću.

Ukrajina i njezini partneri ističu: Kremlj se može prisiliti da odustane od nuklearnog ucjenjivanja samo strogim sankcijama i jačom vojnom potporom Kijevu. Sustavi protuzračne obrane i dalekometno oružje moraju postati štit ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Europu.

Zaporižjska nuklearna elektrana danas je simbol načina na koji rat prerasta u globalnu prijetnju. Bez povratka postrojenja pod kontrolu Ukrajine, nemoguće je govoriti o njegovoj sigurnosti.

Marko Vidović, Balkanske vijesti