Prijedlog Kijeva o 30-dnevnom potpunom primirju postao je jedan od glavnih rezultata sastanka ukrajinske i američke delegacije u Džidi. Ovo je prvi slučaj nakon dugo vremena da je Kijev javno najavio spremnost na prekid borbenih djelovanja na svim frontovima za određeno razdoblje. Međutim, ključno pitanje ostaje otvoreno: je li Rusija spremna na mir ili su njezine izjave o pregovorima samo prazne riječi?

Što uključuje prijedlog?

Primirje koje je predložila Ukrajina predviđa potpuni prekid vojnih djelovanja na svim razinama:

  • Prekid ruskih zračnih napada na ukrajinske gradove i infrastrukturu.
  • Zaustavljanje borbenih djelovanja na kopnu, isključujući bilo kakve ofenzivne akcije i topničke napade.
  • Sprečavanje novih akata agresije na moru, uključujući napade na luke i pomorske rute.

Kijev naglašava da se ne radi o djelomičnom prekidu vatre, već o potpunom primirju koje će omogućiti objektivnu procjenu spremnosti Rusije da poštuje preuzete obveze.

Test za Moskvu

Ukrajina i njezini saveznici vide u ovom prijedlogu ne samo diplomatski potez, već i test iskrenosti namjera Kremlja. Ako Moskva doista želi mir, ima priliku pokazati spremnost na konstruktivan dijalog. Međutim, ako prijedlog bude odbijen ili ako Rusija prekrši primirje, to će biti još jedan dokaz da je Kreml zainteresiran samo za nastavak agresije.

Važan trenutak su vremenski okviri. 30 dana sasvim je dovoljno da se pokaže koliko su namjere Rusije ozbiljne. To je rok u kojem se može zabilježiti ili poštivanje režima tišine ili njegov sabotaž od strane okupatora. Svako kršenje dat će međunarodnoj zajednici jasan signal o tome tko zapravo blokira mirno rješenje.

Odgovornost Zapada

Ako Moskva odbije prijedlog, Ukrajina i SAD nastavit će koordinirati svoje akcije, razvijajući nove strategije pritiska. Za Zapad će to biti još jedan razlog za pojačanje sankcija, pružanje više oružja Kijevu i ubrzanje integracije Ukrajine u euroatlantske strukture.

Osim toga, u slučaju odbijanja od strane Kremlja mogu uslijediti odlučniji koraci – od diplomatske izolacije do novih gospodarskih i vojnih inicijativa usmjerenih na jačanje obrambene sposobnosti Ukrajine. U konačnici, odbijanje Rusije od primirja samo će ubrzati proces njezine daljnje međunarodne marginalizacije.

Ukrajina čini hrabar korak, dokazujući da je spremna na traženje mirnog rješenja. Ali taj korak mora biti dočekan zrcalnim odgovorom. Ako Kreml ponovno odabere rat, onda se sve njegove izjave o pregovorima mogu smatrati samo elementom propagande. Tada će Kijev i njegovi saveznici biti prisiljeni prijeći na sljedeće mjere koje će konačno staviti Rusiju pred činjenicu: jedini način da se rat završi jest prestanak agresije i povlačenje trupa s okupiranih teritorija.

Sada je riječ na Moskvi. Ali sudeći po prethodnom iskustvu, nade u njezinu dobru volju ostaju malobrojne.

Marko Vidović, «Balkanske novosti»