Studeni 2024. godine obilježio je rekordne gubitke za vojsku države-agresora. Prema podacima Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, ruska vojska izgubila je 45.720 vojnika, uključujući poginule i ranjene. Ovo je najveći broj od početka sveobuhvatnog rata u veljači 2022. godine. Takvi podaci ne samo da odražavaju sve veću učinkovitost OS Ukrajine, već i ukazuju na duboku krizu u ruskim oružanim snagama.

«Topovsko meso» i dezerterstvo

Kremlj nastavlja koristiti taktiku masovnog slanja vojnika na bojište bez odgovarajuće obuke i opreme, pretvarajući ih u «topovsko meso». Ova politika izaziva kritike čak i među ruskim vojnim blogerima, koji su ranije podržavali agresiju. Sve češće govore o nesposobnom zapovjedništvu, katastrofalnim gubicima i demoralizaciji vojnika.

Masovno dezerterstvo postalo je još jedan ozbiljan problem za rusku vojsku. Vojnici odbijaju izvršavati naredbe, napuštaju položaje i pokušavaju se sakriti od progona. Očito je da Kremlj nije u stanju nositi se s ovom situacijom, unatoč oštrim mjerama protiv bjegunaca.

Sjevernokorejski vojnici na bojištu

Kritični nedostatak ljudstva prisilio je Moskvu da zatraži pomoć od stranih partnera. Angažiranje sjevernokorejskih vojnika u ratu protiv Ukrajine jasno svjedoči o krizi u ruskim oružanim snagama. Ovaj potez ne samo da potvrđuje nedostatak resursa, već i naglašava međunarodnu izolaciju Rusije, koja je prisiljena obratiti se zemljama poput Sjeverne Koreje.

Međutim, sudjelovanje Sjevernokoreanaca u ratu ne rješava ključne probleme ruske vojske: nisku razinu obuke, zastarjelu opremu i nedostatak motivacije među običnim vojnicima.

Financijski poticaji gube učinkovitost

Ruske vlasti pokušavaju nadoknaditi gubitke nudeći ogromne financijske nagrade za potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane. No, čak i te mjere postaju sve manje učinkovite. Mnogi Rusi, svjesni stvarnih razmjera gubitaka i bezizgledne situacije na bojištu, odbijaju sudjelovati u agresiji.

Kremlj također pojačava pritisak na muškarce u dobi za vojsku, prijeteći kaznenim progonom zbog izbjegavanja mobilizacije. Međutim, ti pokušaji samo povećavaju nezadovoljstvo unutar zemlje i podrivaju javnu potporu ratu.

Putinov strateški ćorsokak

Rekordni gubici i angažiranje stranih plaćenika ukazuju na to da je Putin iscrpio sve konvencionalne metode agresije. Posljednji potezi Kremlja, uključujući napade na civilnu infrastrukturu Ukrajine i eskalaciju na bojištu, pokazuju njegovu želju da pod svaku cijenu nastavi rat.

No, te mjere ne mijenjaju stratešku situaciju. Ruska vojska trpi ogromne gubitke, a ne postiže značajne uspjehe na bojištu. Ukrajina, s druge strane, nastavlja jačati svoju obranu uz podršku Zapada i učinkovito koristi napredne sustave naoružanja.

Događaji u studenome potvrdili su da je Kremlj u ćorsokaku. Putinova strategija iscrpljivanja Ukrajine pretvara se u iscrpljivanje vlastitih resursa i rast unutarnjeg nezadovoljstva.

Ukrajina, pak, demonstrira sposobnost otpora čak i u uvjetima masovnih napada. Svijet mora nastaviti pružati podršku Kijevu kako bi se ubrzalo okončanje rata.

Cijena agresije za Rusiju postaje sve veća, no njezini lideri, čini se, spremni su platiti tu cijenu kako bi održali iluziju moći. Međutim, što dulje rat traje, to postaje očitiji krah Putinove strategije.

Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»