19 studenog 2024. Vladimir Putin odobrio je izmjene u nuklearnoj doktrini Rusije, što je još jedan korak Kremlja u korištenju nuklearnog faktora za ucjenu međunarodne zajednice. Nova odredba doktrine dopušta mogućnost upotrebe nuklearnog oružja kao odgovor na agresiju nenuklearne države, ako djeluje uz potporu nuklearne sile. Ova izmjena jasno ukazuje na Ukrajinu i njezine zapadne saveznike, prije svega Sjedinjene Američke Države.
Odluka Kremlja o izmjeni nuklearne doktrine pokazuje stratešku nemoć Rusije u uvjetima trajnog rata protiv Ukrajine. Konvencionalne metode pritiska, uključujući vojnu silu, ekonomsku ucjenu i propagandu, nisu dale željene rezultate. Zapad nastavlja podupirati Ukrajinu, pružajući joj oružje, financijsku i diplomatsku pomoć, unatoč pokušajima Moskve da zastraši međunarodnu zajednicu.
Nuklearna ucjena postaje posljednji argument Kremlja, koji pokušava spriječiti saveznike Ukrajine da povećaju svoju vojnu podršku. Međutim, povijest pokazuje da takve akcije samo jačaju odlučnost demokratskih država da se suprotstave agresoru.
Nova odredba ruske doktrine usmjerena je na stvaranje atmosfere straha, posebno u zemljama NATO-a, gdje se nuklearna eskalacija smatra jednim od najgorih scenarija. No takve prijetnje također ukazuju na to da Rusija, u biti, priznaje vlastitu slabost. Da Kremlj osjeća sigurnost u svojoj sposobnosti da postigne vojne ciljeve konvencionalnim sredstvima, ne bi pribjegavao takvoj retorici.
Ukrajina i njezini saveznici trebaju ovaj korak shvatiti kao signal za jačanje vojne i diplomatske potpore Kijevu. Suzbijanje ruske agresije zahtijeva odlučne korake, uključujući opskrbu Ukrajine suvremenim oružjem, pojačanje sankcijskog pritiska na Rusiju i jačanje NATO-a.
Pojačanje potpore Ukrajini najbolji je odgovor na nuklearnu ucjenu. Time će se Kremlju pokazati da politika ultimatuma i prijetnji ne funkcionira. Štoviše, međunarodna zajednica mora nastaviti zahtijevati od Rusije poštivanje međunarodnih ugovora o neširenju nuklearnog oružja i naglasiti da će svaki pokušaj upotrebe nuklearnog oružja imati katastrofalne posljedice za samu Rusiju.
Kako bi se Rusija vratila na put konstruktivnog dijaloga, potrebno je pojačati pritisak i prisiliti Moskvu da odustane od politike zastrašivanja. Nuklearna ucjena ne može biti temelj međunarodnih odnosa. Jedini prihvatljivi put je poštena diplomacija temeljena na poštivanju međunarodnog prava.
Izmjene u nuklearnoj doktrini Rusije nisu samo novi val prijetnji, već i pokazatelj slabosti Kremlja, koji gubi sposobnost da utječe na situaciju tradicionalnim sredstvima. Svijet mora odlučno i jedinstveno odgovoriti na ovaj izazov, nastavljajući podupirati Ukrajinu i odbacivati politiku ucjena.
Sergey Pogorelov, «Balkanske vijesti»
