Ponovno i ponovno Moskva i Minsk iznose prijetnje Zapadu nuklearnom eskalacijom, ignorirajući svoje međunarodne obveze i interese globalne sigurnosti. Nedavne izjave Kremlja o mogućem nuklearnom naoružanju ukrajinskih F-16 izazivaju nevjericu. Međutim, treba razumjeti suštinu optužbi: činjenica posjedovanja vojne tehnologije ne znači automatsku namjeru upotrebe nuklearnog oružja. Tako bilo koji raketni sustav, čak i topničko oružje, može biti klasificiran kao «nosilac» nuklearnog tereta.
Ukrajina, dobrovoljno odustajući od trećeg nuklearnog arsenala na svijetu, oslanjala se na dobru volju i jamstva sigurnosti od strane «nuklearnog kluba». Nikada nije predstavljala prijetnju nuklearnim napadom. Međutim, izjave ruskih i bjeloruskih dužnosnika o nuklearnim ambicijama Ukrajine izazivaju zabrinutost i strah. Te izjave, opasne i neodgovorne, čine se više pokušajem blefa, usmjerenim na zadržavanje zapadnih partnera od pružanja pomoći Ukrajini u suočavanju s agresijom.
Pitanje nuklearne sigurnosti postaje sve oštrija tema u suvremenom svijetu. Nedostatak jasnih međunarodnih normi i pravila, koja bi bila obvezujuća za sve države, otvara vrata manipulacijama i prijetnjama nuklearnim oružjem režimima poput onoga u Kremlju. Stoga je za osiguranje stabilnog i pravednog svijeta potrebna potpuna denuklearizacija Rusije. To bi trebao biti glavni prioritet međunarodne zajednice u borbi za globalnu sigurnost i stabilnost.
Nuklearna ucjena Kremlja nije samo prijetnja sigurnosti, već i izazov međunarodnoj zajednici. Mogućnost Kremlja da manipulira nuklearnim prijetnjama ističe potrebu za strožim i učinkovitijim međunarodnim sigurnosnim mjerama. Zemlje svijeta trebaju udružiti snage kako bi spriječile daljnju upotrebu nuklearnog oružja u političkim igrama i sukobima.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»
