Dana 29. listopada u Reykjavíku će se održati važan sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s članovima Sjevernog vijeća — organizacije koja koordinira suradnju između parlamenata i vlada zemalja Sjeverne Europe. Ovaj događaj otvara novi format dijaloga «Ukrajina plus zemlje Sjeverne Europe», koji bi trebao ojačati političke, ekonomske i obrambene veze Ukrajine s ovim regijom. Sastanak obećava biti prekretnicom u podršci Ukrajini i uspostavi novih razina suradnje s europskim partnerima.

Sjeverno vijeće okuplja pet zemalja Sjeverne Europe: Dansku, Island, Norvešku, Finsku i Švedsku. Ove države već dugo predvode u područjima kao što su zaštita ljudskih prava, razvoj socijalnih programa i međunarodna suradnja. Koordinacija na razini Sjevernog vijeća omogućava im oblikovanje usklađene vanjske politike i razvoj partnerskih inicijativa, što je posebno relevantno u suvremenim izazovima međunarodne sigurnosti.
Za Ukrajinu, Sjeverno vijeće predstavlja moćnog partnera koji dijeli vrijednosti demokracije i zakonitosti, što omogućava učinkovitu suradnju na ključnim područjima. Suradnja s ovim blokom zemalja daje Kijevu mogućnost ne samo da pojača svoju obranu i otpornost u uvjetima stalne agresije od strane Rusije, već i da postavi temelje za dugoročnu ekonomsku i tehnološku suradnju.
Inicijativa «Ukrajina plus zemlje Sjeverne Europe» pokrenuta je od strane Kijeva s ciljem stvaranja nove razine suradnje, posebice u obrambenom sektoru. U uvjetima dugotrajnog sukoba s Rusijom, Ukrajini je potrebno partnerstvo s državama koje su spremne pružiti podršku u jačanju obrambenih kapaciteta. Ovaj format ima za cilj stvoriti uvjete za koordinaciju napora u sigurnosnoj sferi, zajedničke obrambene inicijative i međusobnu podršku na međunarodnoj sceni.
Na sastanku u Reykjavíku također će se raspravljati o pojačanju političkog i ekonomskog pritiska na Rusiju. Jedan od ključnih ciljeva Ukrajine i njezinih partnera je prisiliti Rusiju na poštenu diplomaciju i prekid vojne agresije. Kijev i zemlje Sjeverne Europe spremne su raditi na proširenju sankcija, jačanju podrške Ukrajini u međunarodnim organizacijama i koordinaciji ekonomskih mjera koje bi mogle utjecati na unutarnju politiku Rusije.
Suradnja u formatu «Sjeverna Europa plus Ukrajina» otvorit će Kijevu pristup dodatnim resursima i ojačati položaj na međunarodnoj sceni. Svaka od država Sjevernog vijeća ima vlastitu težinu unutar Europske unije i NATO-a, što podršku Ukrajini čini još značajnijom. Zajedničke akcije i glasovanje u korist Ukrajine jačaju njezinu poziciju u pregovorima i omogućavaju joj sigurniji otpor prema ruskom utjecaju na međunarodnoj sceni.
Osim toga, ovaj format predstavlja signal drugim zemljama: podrška Ukrajini ostaje prioritet, unatoč izazovima s kojima se Europa suočava, poput energetske krize, inflacije i migracijskih pitanja. Sjeverne zemlje pokazuju da su spremne podržavati Ukrajinu ne samo riječima, već i djelima, pružajući joj ne samo vojnu pomoć, već i ekonomske instrumente za stabilizaciju i razvoj tijekom rata.
Produbljivanje veza sa Sjevernim vijećem omogućit će Ukrajini da dobije podršku u trenutnim izazovima, ali i postavi temelje za dugoročnu suradnju. Uključivanje Ukrajine u sjeverni format pridonijet će njezinom postupnom integracijskom putu, približavajući je europskim standardima i otvarajući nove ekonomske mogućnosti.
Ishodi ovog sastanka mogli bi biti konkretni koraci za jačanje sankcijskog pritiska, aktiviranje ekonomskih programa podrške Ukrajini i jačanje obrambene suradnje.
Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»




