Dana 23. listopada 2024. godine objavljena je završna deklaracija samita BRICS-a, održanog u Kazanju, koja nije ispunila očekivanja Kremlja. Unatoč nadama Vladimira Putina da će BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) postati platforma za podjelu međunarodne zajednice, rezultati samita pokazuju očigledan neuspjeh ruske diplomacije. U dokumentu su samo potvrđene nacionalne pozicije zemalja sudionica, bez jasne potpore ruskim djelovanjima u Ukrajini.

Ključni element neuspjeha za Putina bio je nedostatak službene potpore ruskoj agresiji protiv Ukrajine u završnoj deklaraciji samita. Sudionici BRICS-a su se ograničili na opće izjave, naglašavajući svoju predanost ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda te mirnom rješavanju sukoba i diplomaciji. Ovo je jasan znak da su pokušaji Kremlja da nametne svoje neoimperijalističke poglede ostali neuspješni.
Umjesto toga, BRICS je zadržao neutralan stav, pokazujući da blok, unatoč razlikama u pristupima i političkim prioritetima, ostaje vjeran međunarodnom pravu i načelima koja su nespojiva s agresivnom politikom Kremlja.
Moskva već dugo pokušava iskoristiti BRICS kao protutežu zapadnom svijetu, nadajući se da će suradnja s moćnim igračima poput Kine i Indije omogućiti stvaranje alternativnog centra moći i podijeliti međunarodnu zajednicu. Međutim, rezultati samita u Kazanju pokazuju da je ta strategija propala. BRICS nije postao sredstvo podjele međunarodne zajednice, kako se Kremlj nadao.
Glavni udarac Putinovim nadama bilo je to što su zemlje BRICS-a potvrdile svoju predanost temeljnim ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda, koji isključuju agresiju i kršenje suvereniteta drugih država. Čak su i zemlje koje su prethodno zauzimale suzdržaniji stav prema ruskim djelovanjima, poput Kine i Indije, odlučile zadržati distancu prema događajima u Ukrajini.
Samit je jasno pokazao da BRICS, unatoč svim svojim ekonomskim i političkim ambicijama, nije spreman postati sredstvo u rukama Rusije za promicanje njezinih agresivnih vanjskopolitičkih ciljeva. Deklaracija naglašava da velika većina zemalja članica BRICS-a podržava ciljeve i načela Povelje UN-a, koja su nespojiva s invazijama i nasilnim promjenama granica.
To također svjedoči o tome da međunarodna zajednica, unatoč Kremljevom očekivanju, ne slijedi rusku propagandu. Zemlje BRICS-a, iako mogu kritizirati zapadnu politiku, shvaćaju da bi podrška ruskim djelovanjima u Ukrajini mogla dovesti do njihove vlastite izolacije na međunarodnoj sceni.
Zaključci samita naglašavaju da većina svjetskih nacija ostaje na strani Ukrajine u njenoj težnji za pravednim, stabilnim i sveobuhvatnim mirom. To potvrđuju ne samo zapadne zemlje, već i one države koje nisu otvoreno protiv Rusije. Potpora diplomaciji, mirnom rješavanju sukoba i poštivanju međunarodnog prava ostaje dominantna pozicija na globalnoj sceni, unatoč pokušajima Moskve da potkopa te principe.
Fijasko Putina na samitu BRICS-a pokazuje ne samo neuspjeh njegovih pokušaja da pronađe nove saveznike za nastavak agresije protiv Ukrajine, već ukazuje i na dublje probleme Rusije na međunarodnoj sceni. Nastojanje da se BRICS iskoristi kao sredstvo za podrivanje međunarodnog poretka naišlo je na snažan otpor, temeljen na predanosti većine zemalja članica načelima međunarodnog prava i mirnom rješavanju sukoba.
Dok Kremlj nastavlja svoju agresivnu politiku, sve više zemalja shvaća važnost očuvanja globalne stabilnosti, što jača pozicije Ukrajine u njezinoj borbi za mir i slobodu.
Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»




