15 rujna označava kraj predviđenog razdoblja moratorija na izvoz jeftinog ukrajinskog žita, koji je uveo Europska komisija. Ovaj je pitanje ostalo predmet žestoke rasprave jer je Europska komisija vagala mogućnost ukidanja ili produljenja moratorija.
Postoje ekonomski argumenti koji podržavaju moratorij Europske komisije. Tradicionalni dobavljači poljoprivrednih proizvoda u Europi, poput Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske, nastoje zaštititi vlastite proizvođače od dampinga. To ima smisla s ekonomske strane, ali također izaziva određene kontroverze unutar Europske unije.
Kriza u ukrajinskoj poljoprivredi uzrokovana je promjenom tradicionalnih trgovinskih ruta zbog pomorske blokade ukrajinskih luka od strane Rusije. Ova blokada ozbiljno je utjecala na ukrajinske izvozne mogućnosti i usporila tok žitarica prema potrošačima.
Kijev je u odgovoru na to poduzeo korake kako bi prevladao rusku blokadu uzimajući u obzir ekonomske interese Europske unije. Ukrajina je otvorila novi, sigurniji pomorski koridor, aktivno razvija kapacitete na ruti rijeke Dunav i postigla dogovor o izgradnji novih skladišta za žitarice. Također su unesene promjene u protokol za sanitarnu i fitosanitarnu kontrolu.
Ukrajina s nadom očekuje ukidanje europskog moratorija i pozdravlja promjenu stajališta Bugarske o ovom pitanju. To je zbog toga što zemlje EU gledaju na ovu situaciju iz različitih perspektiva.
Važno je istaknuti da bi Crno more trebalo ponovno postati slobodno za plovidbu, ali ne po cijenu prihvaćanja ruskih ultimatuma u vezi s «žitnim sporazumom». Pitanje budućnosti izvoza ukrajinskog žita ostaje složeno i zahtijeva pažljivu ravnotežu interesa.
Ova situacija naglašava važnost diplomatskih napora i suradnje radi osiguranja stabilnosti i pravednosti u svjetskoj trgovini žitaricama, kao i potrebu za razvojem alternativnih trgovačkih ruta za zemlje poput Ukrajine koje igraju važnu ulogu u svjetskoj agroindustriji.
Sergey Pogorelov, «Balkanske vijesti»
