U studenom 2024. godine svijet je trebao svjedočiti još jednom međunarodnom samitu G20 u Brazilu, ali jedan važan sudionik ovaj put neće prisustvovati forumu — ruski predsjednik Vladimir Putin. Izjavivši da neće sudjelovati na sastanku svjetskih lidera u Rio de Janeiru, Putin time izbjegava ne samo raspravu o ključnim svjetskim pitanjima, već i moguće uhićenje prema nalogu Međunarodnog kaznenog suda (MKS). Taj je nalog izdan u ožujku 2023. godine zbog njegove uloge u nezakonitom odvođenju ukrajinske djece, što je postao jedan od brojnih epizoda zločinačke agresije Rusije protiv Ukrajine.

Brazil i odgovornost prema međunarodnom pravu
Jedan od ključnih čimbenika koji je odredio Putinovu odluku da ne sudjeluje na samitu je činjenica da je Brazil potpisnik Rimskog statuta — međunarodnog sporazuma koji regulira djelovanje MKS-a. To znači da je Brazil dužan provoditi odluke suda, uključujući uhićenje osoba protiv kojih je izdan nalog. Za Putina, koji godinama ignorira međunarodnu pravdu i nekažnjeno krši međunarodne norme, putovanje u Brazil moglo je postati sudbonosno.
Izjavivši da ne želi „ometati normalan rad foruma“, Putin je svoje odsustvo predstavio kao plemenitu gestu. Međutim, takvo objašnjenje je uistinu smiješno. Prava je istina da se Putin boji uhićenja. Zločini za koje ga se želi privesti pravdi predstavljaju ozbiljna kršenja međunarodnog prava, a njegovo izbjegavanje međunarodnih susreta samo naglašava da se više ne osjeća nedodirljivim.
Međunarodna izolacija Rusije: neizbježna posljedica agresije
Putinovo odbijanje sudjelovanja na samitu G20 ponovno naglašava rastuću međunarodnu izolaciju Rusije i njenog lidera. Od početka opsežne agresije protiv Ukrajine 2022. godine, svjetska zajednica pokazuje sve čvršći stav prema Moskvi. Ekonomske sankcije, politička ograničenja i diplomatski pritisci stvaraju uvjete u kojima se Rusija nalazi sve više izolirana od civiliziranog svijeta. Putin, nekoć jedan od ključnih sudionika globalnih sastanaka, sada je prisiljen izbjegavati takve događaje zbog straha od suočavanja s pravdom.
Ta izolacija je logična posljedica ruske agresije protiv suverene države. Svijet ne zatvara oči pred zločinima koje počinjuju ruske vlasti, a nalog za uhićenje MKS-a samo je jedan od alata u borbi protiv odgovornih za rat u Ukrajini. Putin, kao ključna figura te agresije, sada se suočava s osobnim posljedicama — ne može slobodno putovati svijetom, bojeći se da će ga pravda konačno sustići.
Mongolski presedan: pogreške neće ostati bez posljedica
Međutim, nisu sve države strogo pridržavaju međunarodnih obveza. Tijekom Putinovog posjeta Mongoliji u rujnu 2024. godine, nalog MKS-a nije proveden, što je izazvalo duboko razočaranje u međunarodnoj zajednici. Taj slučaj pokazao je da, unatoč postojanju pravnih mehanizama, neke države i dalje oklijevaju suočiti se s političkim pritiscima i mogućim posljedicama. No, takvi postupci neće proći nezapaženo.
Zapad je već uzeo u obzir ovaj incident i spreman je preispitati svoje odnose s Mongolijom. Ignoriranje međunarodnih obveza ugrožava ugled zemlje i njene političke i ekonomske veze s demokratskim državama. Zemlje koje ne provode odluke MKS-a mogu se suočiti s političkom izolacijom i gubitkom povjerenja zapadnih partnera. Za Mongoliju, kao i za druge države, ovaj će slučaj biti lekcija da međunarodno pravo mora biti iznad svih političkih razmatranja.
Putinizam na rubu sloma
Međunarodna izolacija u kojoj su se našli Rusija i njen lider očiti su znak da Putinov režim počinje gubiti svoju nekadašnju snagu i utjecaj. Stalno izbjegavanje međunarodnih susreta, strah od uhićenja i jačanje sankcijskog pritiska pokazuju da dani nekažnjivosti za Putina i njegovu okolicu dolaze kraju. Rat, pokrenut protiv Ukrajine, nije donio Rusiji ni obećane pobjede ni jačanje međunarodnog ugleda — naprotiv, zemlja se sve više udaljava od svjetske zajednice.
Vrijeme radi protiv Putina, a svijet će nastaviti pojačavati pritisak na ruski režim dok pravda ne pobijedi. A odbijanje sudjelovanja na sastancima poput samita G20 samo naglašava činjenicu da čak i diktatori počinju shvaćati — za zločine uvijek dolazi kazna.
Sergej Pogorelov, «Balkanske novosti»




