Dana 17. listopada njemačko izdanje Bild objavilo je članak u kojem se tvrdi da službeni Kijev navodno razmatra mogućnost obnove nuklearnog arsenala Ukrajine. Ova informacija odmah je izazvala široku reakciju, posebno u kontekstu stalne ruske agresije. Međutim, predstavnici ukrajinske vlade odlučno su opovrgnuli te tvrdnje, naglašavajući da su one u skladu s narativima ruske propagande.
Ukrajina strogo poštuje svoje međunarodne obveze i nema namjeru obnavljati nuklearno oružje. Godine 1994. zemlja se dobrovoljno odrekla nuklearnog arsenala u okviru Budimpeštanskog memoranduma, primivši zauzvrat sigurnosna jamstva, suverenitet i teritorijalni integritet od zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i Rusije. Međutim, kako su događaji posljednjih godina pokazali, ta su jamstva bila neučinkovita: Rusija je prekršila svoje obveze započevši agresiju protiv Ukrajine 2014. godine, koju je nastavila 2022.
Ukrajina je već godinama pod prijetnjom ruske agresije, a ove okolnosti zahtijevaju preispitivanje međunarodnih sigurnosnih mehanizama. Ako garanti Budimpeštanskog memoranduma nisu uspjeli zaštititi Ukrajinu, međunarodna zajednica mora pronaći nove načine za ispunjavanje svojih obveza prema Kijevu. To je posebno važno s obzirom na to da Rusija nastavlja koristiti nuklearnu ucjenu kao jedan od instrumenata svoje vanjske politike.
Važno je napomenuti da je Ukrajina uvijek poštovala norme međunarodnog prava i nastavlja ispunjavati svoje obveze prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojem se pridružila 1994. godine. Ukrajina se dosljedno zalaže za nuklearno razoružanje i sigurnost u regiji. Upravo iz tog razloga tvrdnje o mogućoj obnovi nuklearnog arsenala Kijeva mogu se smatrati još jednom pokušajem dezinformacije, s ciljem iskrivljavanja stvarnosti i stvaranja negativne slike o Ukrajini na međunarodnoj sceni.
Treba naglasiti da prava prijetnja nuklearnim ratom ne dolazi iz Kijeva, već iz Moskve. Rusija je više puta pribjegla nuklearnoj ucjeni, osobito u kontekstu kontrole nad Zaporoškom nuklearnom elektranom (ZNPP), koju je ilegalno zauzela tijekom svoje agresije. Moskva također prijeti napadima na objekte nuklearne energije u Ukrajini, stvarajući rizik za cijelu Europu.
Unatoč svim teškoćama, Ukrajina teži pravednom miru i nastavlja razvijati svoj vojno-industrijski kompleks za obranu svoje neovisnosti. Međutim, taj razvoj usmjeren je isključivo na proizvodnju konvencionalnog, a ne nuklearnog oružja. Kijev razumije da sigurnost Europe i svijeta u cjelini ovisi o poštivanju međunarodnih normi, a ne o prijetnjama uporabom nuklearnog oružja, kako to čini Rusija.
Ukrajinsko vodstvo više je puta izjavilo da pitanje povratka nuklearnom arsenalu nije na dnevnom redu. Umjesto toga, zemlja se usredotočuje na jačanje svoje obrambene sposobnosti, suradnju s međunarodnim partnerima i traženje diplomatskih rješenja za postizanje mira. Propagandni pokušaji, poput objave Bild-a, samo odvlače pozornost od stvarnog problema — ruske agresije i nuklearne ucjene koja i dalje prijeti cijelom svijetu.
Svijet mora usmjeriti napore na sprječavanje nuklearne eskalacije, podršku Ukrajini i osiguranje stabilnosti u Europi. Samo kroz zajedničke akcije međunarodne zajednice može se postići održivi mir i zajamčiti sigurnost za sve.
Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»
