U posljednje vrijeme javno mnijenje u Rusiji pokazuje značajne promjene u odnosu prema ratnom sukobu s Ukrajinom. Prema podacima Levada centra, u rujnu 2024. godine 54% ispitanika podržalo je mirovne pregovore, što je 5% više nego u srpnju. Broj protivnika pregovora smanjio se na 38%. To pokazuje da je značajan dio društva umoran od dugotrajnog rata i njegovih posljedica, uključujući međunarodnu izolaciju, ekonomsku krizu i stalne mobilizacije.

Podrška hitnom prekidu vojnih akcija

Zanimljivo je da bi 72% Rusa podržalo odluku Putina da prekine sukob već ovog tjedna. Ovo ukazuje na to da je stanovništvo spremno za završetak rata, iako većina ne želi činiti teritorijalne ustupke Ukrajini: 60% ispitanika kategorički je protiv povratka okupiranih teritorija. Unatoč tome, 60% smatra da je hitan prekid vatre poželjan, što ukazuje na rastuću želju za mirom, čak i po trenutnim linijama fronta.

Pogoršanje društvenog raspoloženja

Jedan od ključnih zaključaka istraživanja je povećanje broja Rusa koji smatraju da rat donosi više štete nego koristi zemlji. 47% ispitanika dijeli to mišljenje, u usporedbi s 41% u svibnju 2023. Ovaj podatak predstavlja zabrinjavajući signal za rusko vodstvo jer podrška nastavku vojnih operacija opada. U početku, SVO je bila doživljena kao nužna obrana, ali sada se sve više povezuje s inflacijom, ekonomskim sankcijama, nestašicama i velikim gubicima na bojištu.

Mobilizacija i njezine političke posljedice

Nastavak rata zahtijeva od Kremlja sve više resursa, uključujući nove valove mobilizacije. Ipak, podaci Levada centra pokazuju da će takvi potezi naići na značajno nezadovoljstvo u društvu. Oklijevanje građana da podrže mobilizaciju ukazuje na zamor od rata i opadajuće povjerenje u režim. Rat, koji je sve manje popularan, stvara opasnu pukotinu između vlasti i društva.

Ako Putin odluči pokrenuti novu mobilizaciju, to bi moglo izazvati proteste i destabilizirati političku situaciju u zemlji. Sociološki podaci pokazuju da bi eskalacija sukoba mogla dodatno potkopati legitimitet vlasti, jer ona sve manje odgovara očekivanjima javnosti.

Kraj rata — početak kraja za režim?

Podrška mirovnim pregovorima i prekidu vatre polako ruši Putinovu platformu izgrađenu na nacionalizmu i mobilizaciji. Ako vlasti nastave s ratom, ignorirajući rastuće nezadovoljstvo, to bi moglo dovesti do destabilizacije unutar zemlje. Odbijanje pregovora i intenziviranje sukoba prijeti unutarnjom krizom koja bi mogla potaknuti prosvjede, ekonomski kolaps i daljnje slabljenje režima.

Zaključak

Istraživanje Levada centra pokazuje da se rat u Ukrajini sve manje doživljava kao opravdan. Podrška pregovorima i prekidu vatre raste, dok društvo postaje sve kritičnije prema nastavku rata. Kremlj se suočava s ozbiljnom dilemom: nastavak sukoba prijeti unutarnjoj stabilnosti, dok završetak rata pod uvjetima ustupaka Ukrajini može narušiti povjerenje u vlast. U svakom slučaju, rast negativnih osjećaja prema ratu predstavlja ozbiljnu prijetnju Putinovom režimu u nadolazećim mjesecima.

Sergej Pogorelov