Napad na dva plinovoda Sjevernog toka u Baltičkom moru planiran je prije 10 godina, izvještava novine Welt am Sonntag u subotu, 6. srpnja, pozivajući se na rezultate njemačke i međunarodne istrage, kao i na obavještajne informacije.

Njemačka strana u svojoj istrazi fokusira se na jahtu Andromeda, koja je bila unajmljena na saveznom teritoriju Mecklenburg-Zapadno Pomorje u vrijeme napada. Prije i poslije incidenta posada jahte boravila je u Ukrajini, piše Welt am Sonntag. Prema riječima službenika upoznatog s tijekom istrage, od tada su se pojavili novi dokazi koji potvrđuju sumnju u umiješanost posade u uništenje plinovoda.

Istovremeno, predstavnici obavještajnih službi sumnjaju u to, navodi novine. «Rezultati istrage mogu ukazivati na ukrajinsku grupu. Ali to ne znači da je Ukrajina bila naručitelj. S obavještajnog stajališta, mnogo toga ukazuje na rusku operaciju pod lažnom zastavom. Oni su za to sposobni,» izjavio je bivši predsjednik Savezne obavještajne službe Njemačke Gerhard Schindler.

Kako piše Welt am Sonntag, posada jahte mogla je namjerno ostaviti «tragove». Političari i stručnjaci za sigurnost u Poljskoj iznijeli su slična mišljenja. Poljski obavještajci smatraju da je napad organizirala Rusija, ostavljajući «lažne tragove» kako bi diskreditirala Ukrajinu.

Podsjetimo, u noći na 26. rujna 2022. godine, tri od četiri cijevi plinovoda Sjeverni tok-1 i Sjeverni tok-2 uništene su eksplozijama na dnu Baltičkog mora u neutralnim vodama. Oba plinovoda u to vrijeme nisu radila, ali su bila napunjena tehničkim plinom. Poljska i Ukrajina optužile su za eksplozije Rusiju, dok je kremaljski režim optužio «Anglosaksonce» i negirao svoju umiješanost.

Prema podacima koje su pružile njemačke novine, napad na plinovode mogao je biti dio šire strategije destabilizacije Europe koju je Rusija razvijala tijekom posljednjeg desetljeća. S obzirom na ozbiljne ekonomske i političke posljedice za Europu, eksplozije na plinovodima mogu se smatrati pokušajem pojačanja pritiska na EU i podrivanja njezine energetske sigurnosti. Osim toga, ne može se isključiti mogućnost da je podmetanje Sjevernih tokova bilo potrebno Rusiji kao casus belli za kasniji oružani napad na Ukrajinu.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»