Vlasti Finske su spremne omogućiti Sjedinjenim Američkim Državama pristup 15 vojnih područja zemlje u sklopu novog ugovora o suradnji u području obrane. Ugovor, nazvan Defence Cooperation Agreement (DCA), potpisuje se s ciljem produbljivanja suradnje u obrambenom sektoru i pružanja američkim vojnicima mogućnosti postavljanja baza, skladišta i kontingenta na teritoriju Finske. Okvirni sporazum će se potpisati 18. prosinca u Washingtonu.

Ministar obrane Finske, Antti Hakkanen, istaknuo je da je izbor mjesta za postavljanje baza i vojnog kontingenta isključio Istočnu Finsku, koja graniči s Rusijom. Ova odluka, prema riječima ministra, donesena je svjesno, vođena «higijenskim razmatranjima». Unatoč tome, Hakkanen ističe da ugovor ne isključuje mogućnost postavljanja nuklearnog oružja.

«Kakva će biti uloga američkih vojnika, to će se raspravljati s SAD-om u budućnosti,» — izjavio je ministar, ostavljajući pitanje o konkretnoj funkcionalnosti i ulozi američkih vojnika otvorenim.

Sporazum će omogućiti SAD-u pravo odabira određenih područja Finske namijenjenih isključivo američkim vojnicima. Američkim vojnicima će također biti dopušten nesmetan ulazak u zemlju. Međutim, treba napomenuti da potpisani okvirni sporazum zasad utvrđuje opće principe suradnje i ne uključuje konkretne pojedinosti koje će biti odobrene u konačnom ugovoru.

Očekuje se da će finski parlament nakon potpisivanja sporazuma razmotriti i vjerojatno odobriti. Pretpostavlja se da će sporazum stupiti na snagu u proljeće 2024. godine. Slični ugovori već su potpisani od strane Norveške i Švedske, što ukazuje na rastuću zabrinutost u sjevernoeuropskom području u vezi sa sigurnošću.

Međutim, reakcija Kremlja na ovaj događaj nije dugo izostala. Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, u svom izjavi skrenuo je pozornost na stvaranje novog vojnog okruga — Leningradskog, koji će okupiti kako nove tako i postojeće vojne jedinice radi «sučeljavanja s NATO-om». Putin je također izrazio nezadovoljstvo mogućim promjenama u statusu Finske u kontekstu njezine sigurnosti.

«Imali smo li ikakvih sporova s Finskom? Svi sporovi, uključujući teritorijalne u sredini 20. stoljeća, davno su riješeni. Problema nije bilo. Sada će ih biti,» — izjavio je predsjednik, sugerirajući na moguće nove napetosti u regiji.

Podsjetimo, odluka o potpisivanju sporazuma prethodno je razgovarana između predsjednika Finske i SAD-a, Saulija Niinistöa i Joea Bidena, respektivno, još 2022. godine. Napad Rusije na Ukrajinu i opća eskalacija vojne aktivnosti Rusije u regiji bili su poticaj za produbljivanje suradnje između Finske i SAD-a u području sigurnosti i obrane. Osim toga, ruska vojna agresija potaknula je finske vlasti da ubrzanim tempom teže članstvu u NATO-u.

Sergej Pogorelov, «Balkanske vijesti»