22 rujna glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova izjavila je da Rusija neće sudjelovati na drugom mirovnom summitu, koji je planiran za studeni 2024. godine. Ova odluka Kremlja samo potvrđuje njegovu strategiju odugovlačenja sukoba, usprkos izjavljenoj spremnosti za pregovore i mirno rješenje. U stvarnosti, Moskva radije nastavlja rat nego što traži putove do pravednog i dugoročnog mira.

Kremlj ponovno pokazuje svoje licemjerje. Izjave o spremnosti za dijalog u praksi proturječe odbijanju sudjelovanja na važnim međunarodnim platformama, poput mirovnog summita. Rusija već više puta pokazuje nesklonost diplomatskom rješavanju sukoba. Prvi mirovni summit, održan u lipnju 2024. godine, bio je obilježen pokušajima Moskve da sabotira njegovo održavanje, što samo naglašava njen strah od konsolidacije međunarodne zajednice oko Ukrajine. Za Kremlj svaka rasprava o miru koja ne uključuje njegove dominantne pozicije predstavlja prijetnju.

U međuvremenu, Ukrajina ponovno potvrđuje svoju predanost pravednom miru pristajući na sudjelovanje na predstojećem summitu. To pokazuje jasnu i dosljednu poziciju Kijeva: završetak rata i obnova suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti ostaju prioritetni ciljevi. Za razliku od Moskve, za koju je mir samo politička retorika, Ukrajina se zalaže za stvarno rješavanje sukoba.

Odbijanje Rusije da sudjeluje u mirovnom procesu ukazuje na njezinu namjeru da nastavi agresiju i ignorira međunarodni pritisak. Izjave Moskve da je potrebno «uzeti u obzir situaciju na terenu» zapravo su pokušaji prisiljavanja Kijeva na teritorijalne ustupke. To je neprihvatljivo, jer Ukrajina nikada neće pristati na gubitak svojih teritorija i napuštanje svojih građana koji su pod okupacijom. Kijev ustrajno naglašava da bi svaki teritorijalni ustupak samo potaknuo rusku agresiju i ugrozio sigurnost cijele regije.

U takvoj situaciji jedini način da se Moskvu natjera na stvarne pregovore jest vojna potpora Ukrajini i omogućavanje korištenja dalekometnog oružja protiv ruskih ciljeva. Zapadni partneri Ukrajine moraju shvatiti da samo uvjerljiva demonstracija snage i odlučnosti može promijeniti stav Kremlja. Dozvola za korištenje dalekometnih raketa protiv ruskih ciljeva omogućit će nanošenje ozbiljne štete ruskoj vojnoj infrastrukturi, što bi moglo prisiliti Moskvu da preispita svoje agresivne planove i možda pristane na stvarne pregovore.

Odbijanje Rusije da sudjeluje u mirovnim inicijativama, uključujući mirovni summit, još jednom pokazuje njezinu želju za beskonačnim sukobom. Međutim, ujedinjenje međunarodne zajednice i njezina podrška Ukrajini ključni su čimbenici koji mogu promijeniti tijek povijesti i osigurati dugo očekivani mir.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»