Europska unija prvi put cilja organizatore hibridnih operacija i informacijskih manipulacija Kremlja, uvodeći sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u te aktivnosti. Novi, petnaesti paket sankcija obuhvaća 16 osoba i tri tvrtke koje su sudjelovale u širenju dezinformacija usmjerenih na podrivanje demokratskih procesa diljem svijeta, uključujući diskreditaciju najvišeg vojno-političkog vodstva Ukrajine.

Hibridni napadi Kremlja i njihovi mehanizmi

Jedna od ključnih osoba obuhvaćenih sankcijama je Nikolaj Tupikin, koji je vodio operaciju „Doppelganger“. Prema istraživačkoj skupini EU Disinfo Lab, ovaj je projekt širio lažne vijesti putem web stranica koje su oponašale poznate međunarodne medije. Slične optužbe iznesene su protiv Sofije Zaharove, zaposlenice u administraciji predsjednika RF-a, koja je povezana s kampanjama protiv ruske oporbe i širenjem lažnih informacija.

Posebna pozornost posvećena je Tinatini (Tini) Kandelaki, zamjenici generalnog direktora „Gazprom Media“, čija propaganda opravdava rusku agresiju. Njezini medijski resursi zamijenili su ukrajinske televizijske kanale na okupiranim teritorijima, pretvarajući ih u propagandne alate.

Osim toga, sankcije su uvedene i protiv časnika FSB-a Artema Kurejeva, odgovornog za projekte poput Rusafro i African Initiative, koji su širili dezinformacije o navodnom stvaranju biološkog oružja od strane Zapada.

General-major GRU-a Andrej Averjanov, ranije povezan s diverzijama u Češkoj i drugim europskim zemljama, vodio je operacije usmjerene na podrivanje demokracije u Africi, financirane eksploatacijom zlata u Maliju.

Kremlj protiv ukrajinskog vodstva

Jedan od glavnih ciljeva ruske propagande ostaje podrivanje povjerenja u predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov najbliži tim. Kampanja nije usmjerena samo na ukrajinsku publiku, već i na međunarodnu zajednicu. Među metodama Kremlja je fabrikacija „razotkrivanja“, u kojima se Zelenskog optužuje za „nelegitimnost vlasti“, navodne „korupcijske sheme“, kao i „neučinkovito korištenje zapadne pomoći“. Ovi narativi se aktivno šire putem prokremljevskih medija, lažnih analitičkih centara, društvenih mreža, pa čak i preko stranih političara pod kontrolom Moskve.

Posebno su opasne aktivnosti proruskih agenata koji se mogu predstavljati kao ukrajinski oporbenjaci. Ti agenti šire lažne informacije, kritizirajući djelovanje ukrajinskih vlasti, što pridonosi polarizaciji društva i stvara iluziju razdora u zemlji. Ova je strategija već pokazala svoju učinkovitost u drugim državama gdje je Kremlj primijenio slične metode.

Još veću prijetnju predstavlja rad ruskih specijalnih službi koje koordiniraju informacijske operacije protiv Ukrajine. Primjerice, Federalna služba sigurnosti i Glavna uprava Glavnog stožera RF-a izrađuju scenarije temeljene na krivotvorenim dokumentima koji kompromitiraju ukrajinske političare. Takvi se materijali često predstavljaju kao „procurile informacije“ ili „insajderski podaci“ te se šire putem anonimnih Telegram-kanala i marginalnih medija.

Osim toga, Kremlj aktivno manipulira zapadnim medijima. Ruski agenti utjecaja objavljuju članke i provode kampanje na društvenim mrežama usmjerene na zapadnu publiku, pokušavajući je uvjeriti da Ukrajina navodno ne zaslužuje potporu zbog korupcije ili vojnih neuspjeha. To stvara rizik za očuvanje konsenzusa među zapadnim saveznicima Ukrajine.

Također vrijedi spomenuti takozvane „sive“ medije na privremeno okupiranim područjima Ukrajine, gdje Kremlj zamjenjuje ukrajinske televizijske kanale vlastitim propagandnim platformama. Putem njih se šire lažne informacije o političkoj nestabilnosti u Ukrajini, prikazuju sumorni scenariji budućnosti zemlje i opravdava ruska okupacija.

No, najveću opasnost predstavljaju dugoročne posljedice takvih kampanja. Kremljeva dezinformacija ima za cilj ne samo diskreditaciju sadašnjeg ukrajinskog vodstva, već i podrivanje demokratskih institucija Ukrajine u cjelini. Rušenjem povjerenja u državne institucije, Rusija nastoji stvoriti uvjete za političku destabilizaciju, što ide u prilog agresoru u njegovim pokušajima da Ukrajini nametne vlastite uvjete.

Uloga EU-a u borbi protiv hibridne agresije

Europska unija pokazuje odlučnost u suprotstavljanju informacijskim prijetnjama Kremlja. Uvođenje sankcija protiv organizatora hibridnih operacija korak je prema zaštiti demokratskih vrijednosti i međunarodne stabilnosti.

Istodobno, EU šalje poruku da će svaki pokušaj destabilizacije situacije u Ukrajini i podrivanja povjerenja u njezino vodstvo biti adekvatno sankcioniran. Ovaj je pristup važan uoči planirane aktivacije kremaljske propagande prije političkih promjena u SAD-u i moguće inauguracije Donalda Trumpa.

Te sankcije naglašavaju spremnost Europe da brani Ukrajinu ne samo na vojnom, već i na informacijskom bojištu, gdje je Kremlj pokrenuo opsežnu kampanju dezinformacija i manipulacija.

Sergey Pogorelov, «Balkanske vijesti»