S obzirom na kontinuiranu rusku agresiju protiv Ukrajine, pitanje davanja Kijevu dopuštenja za korištenje dalekometnih raketa za napade na ruski teritorij postaje sve važnije. Ova tema se aktivno raspravlja na međunarodnim forumima, a prema posljednjim izvještajima, britanski ministar vanjskih poslova David Lammy i američki državni tajnik Antony Blinken spremni su razgovarati o ovoj mogućnosti s ukrajinskom stranom.

Rusija nastavlja s redovitim napadima na ukrajinske gradove koristeći zračne baze i aerodrome duboko unutar svog teritorija. S tih se objekata lansiraju rakete i krstareće bombe koje pogađaju civilne ciljeve u Ukrajini. Međutim, važeća ograničenja, koja su nametnuli zapadni saveznici, ne omogućuju Kijevu da učinkovito odgovori na te prijetnje, ograničavajući upotrebu dalekometnog oružja samo na teritoriju Ukrajine.

Ukrajinska vlada je već više puta pozvala svoje partnere da ukinu ova ograničenja, argumentirajući da je potrebno eliminirati ključne ruske vojne objekte odakle se vrše napadi na ukrajinske gradove. Glavni ciljevi uključuju aerodrome, skladišta streljiva i zapovjedne centre, koji se nalaze duboko na ruskom teritoriju i izvan su dosega trenutnih ukrajinskih obrambenih kapaciteta.

Međunarodna situacija značajno se promijenila nakon vijesti o isporuci balističkih raketa iz Irana Rusiji za uporabu protiv Ukrajine. Ovaj korak značajno je utjecao na raspoloženje ukrajinskih saveznika, koji su počeli shvaćati da Rusija dobiva sve više moćnih sredstava za napade, što predstavlja prijetnju ne samo Ukrajini, već i europskoj sigurnosti u cjelini.

Upravo ova promjena u ravnoteži moći stvara potrebu za revizijom prethodnih odluka kada Ukrajina nije imala mogućnost napada na ruski teritorij kao odgovor na agresiju.

Trenutačno američki predsjednik Joe Biden ne isključuje mogućnost davanja dopuštenja Ukrajini za napade dalekometnim raketama na strateške ciljeve u Rusiji. Njegova administracija već razmatra ovo pitanje, a uskoro bi mogla donijeti važnu odluku. Ovaj potez, iako kontroverzan s diplomatskog stajališta, mogao bi značajno promijeniti tijek rata.

Ukrajina se, s druge strane, obvezuje djelovati u skladu s međunarodnim pravom i već je predstavila SAD-u popis prioritetnih ciljeva koji su isključivo povezani s ruskom vojnom infrastrukturom. Kijev obećava napadati samo objekte koji izravno sudjeluju u agresiji na Ukrajinu, izbjegavajući napade na civilne objekte kako bi minimizirao rizike eskalacije.

Omogućavanje Ukrajini da koristi dalekometno oružje protiv ruskih ciljeva ne samo da će omogućiti učinkovitiju obranu svog teritorija, već će i promijeniti dinamiku rata. Rusija, osjećajući svoju neosvojivost na vlastitim vojnim bazama, nastavlja masivne napade na ukrajinske gradove, ne bojeći se odmazde. Uvođenje mogućnosti udara duboko na ruski teritorij stvorilo bi dodatni pritisak na Kremlj, možda ga prisiljavajući da preispita svoju strategiju.

Odluka o davanju ovlasti Ukrajini za korištenje dalekometnih raketa za Zapad je složena, jer nosi potencijalne rizike daljnje eskalacije sukoba. Međutim, bez ovog koraka, Ukrajina će ostati ranjiva pred sve destruktivnijim napadima Rusije.

Svaki dan raste razumijevanje da daljnje ograničavanje obrambenih sposobnosti Ukrajine ide samo u korist Kremlju. Zapadne zemlje moraju odvagnuti sve rizike i prednosti ove odluke, uzimajući u obzir da udari po strateškim ruskim ciljevima mogu biti ona poluga koja će promijeniti ishod rata i ubrzati njegov završetak.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»