Izjave mađarskog premijera Viktora Orbána o postupnom smanjenju isporuka plina Ukrajini označile su novu fazu napetosti između Kijeva i Budimpešte. Dana 25. ožujka šef mađarske vlade izravno je povezao izvoz plina s obnovom tranzita ruske nafte kroz naftovod „Družba“, čime je Kijevu praktično postavio političko-ekonomski ultimatum.

Prema Orbánu, Mađarska planira postupno smanjivati isporuke plina Ukrajini te preostale količine zadržavati unutar zemlje dok se ne obnovi tranzit nafte. Time se energetska suradnja stavlja u izravnu ovisnost o situaciji s ruskim tranzitom, za koji Budimpešta odgovornost pripisuje Kijevu.

Sukob oko „Družbe“ i stvarni uzrok krize

Isporuke ruske nafte u Mađarsku i Slovačku preko teritorija Ukrajine obustavljene su krajem siječnja. Ukrajinske vlasti navode da je infrastruktura oštećena u napadu ruskog drona te da bi popravci mogli trajati do mjesec i pol dana.

Unatoč tome, Budimpešta i Bratislava optužuju Kijev za politički motiviran prekid tranzita. U tom kontekstu, slovački premijer Robert Fico već je naredio obustavu hitnih isporuka električne energije Ukrajini, dok Mađarska blokira pojedine odluke Europske unije vezane uz pomoć Kijevu.

Istodobno, Europska unija predložila je financiranje popravka naftovoda „Družba“ i pružanje tehničke pomoći. Kijev je prihvatio taj prijedlog, pokazujući spremnost za konstruktivno rješenje problema.

Energija kao instrument pritiska

Unatoč oštroj retorici, isporuke plina iz Mađarske u Ukrajinu zasad se nastavljaju. Riječ je o postupnom procesu čija potpuna provedba još nije izvjesna.

Međutim, same izjave jasno ukazuju na korištenje energetike kao političkog instrumenta. Važno je napomenuti da Mađarska ostvaruje značajne prihode od ovog izvoza — samo u 2025. godini oni su premašili milijardu dolara.

Stoga bi eventualni prekid isporuka mogao negativno utjecati ne samo na Ukrajinu, nego i na mađarsko gospodarstvo.

Ukrajina smanjuje ranjivost

Ukrajinske vlasti ističu da se energetska otpornost zemlje značajno povećala posljednjih godina. Ukrajina raspolaže dovoljnim zalihama plina i diverzificiranim sustavom uvoza, što omogućuje ublažavanje potencijalnih rizika.

Zbog toga pokušaji korištenja energetike kao sredstva pritiska postupno gube svoju učinkovitost.

Izborni kontekst i politički kalkulusi

Posebno je važan unutarnjopolitički kontekst u Mađarskoj. Dana 12. travnja održavaju se parlamentarni izbori, koji se smatraju najvećim izazovom za Viktora Orbána od njegovog dolaska na vlast 2010. godine.

Prema anketama, oporbena stranka TISZA, koju predvodi europarlamentarac Péter Magyar, ima prednost u odnosu na vladajući Fidesz. U tom kontekstu Orbán sve češće koristi retoriku „izbora između rata i mira“, uz optužbe prema Bruxellesu i političkim protivnicima.

Korištenje ukrajinske teme postaje dio izborne strategije i izravno utječe na vanjsku politiku Budimpešte.

Posljedice za Europu

Kriza oko isporuka plina i naftovoda „Družba“ nadilazi okvire bilateralnog spora. Ona pokazuje koliko je europski energetski sustav i dalje osjetljiv na političke odluke pojedinih država.

Ukrajina, sa svoje strane, odbacuje pokušaje uvlačenja u unutarnje političke procese drugih država te naglašava potrebu očuvanja dobrosusjedskih odnosa.

U dugoročnoj perspektivi stabilnost regije ovisit će o sposobnosti europskih država da usklade svoje politike i izbjegnu politizaciju energetskih pitanja.

U tom kontekstu, plinski ultimatum Budimpešte postaje test ne samo za odnose između Ukrajine i Mađarske, već i za cjelokupnu arhitekturu europske energetske sigurnosti.

Marko Vidović, za „Balkanske vesti“