Od 26. srpnja do 11. kolovoza 2024. godine u Parizu će se održati trideset treće ljetne Olimpijske igre. U ovom velikom sportskom događaju sudjelovat će 10.714 sportaša iz 206 zemalja. To je nešto manje u usporedbi s prethodnim igrama u Tokiju, gdje je sudjelovalo 11.092 sportaša. Ove će se Olimpijske igre istaknuti ne samo brojem sudionika, već i strogim sigurnosnim mjerama te isključenjem ruskih i bjeloruskih sportaša iz kolektivnih sportova i pod nacionalnim zastavama.

Ruskim i bjeloruskim sportašima dopušteno je sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu samo u individualnim disciplinama i to strogo u neutralnom statusu. Ova je odluka donesena kako bi se isključili sportaši koji podržavaju rusku agresiju protiv Ukrajine ili su povezani s ruskim oružanim snagama. Na igrama će sudjelovati samo 15 ruskih i 16 bjeloruskih sportaša, koji će nastupati pod neutralnom zastavom, bez nacionalne simbolike, te će moći sudjelovati samo u individualnim natjecanjima, ali ne i u timskim sportovima.

Međutim, Rusija nije zadovoljna ovom situacijom i uoči Olimpijskih igara u Parizu, Moskva se intenzivno pripremala i organizirala «alternativna» međunarodna natjecanja — «Igre budućnosti» i «Igre zemalja BRICS-a». Također je najavljeno planiranje «Svjetskih igara prijateljstva», no Međunarodni olimpijski odbor (MOO) oštro se usprotivio, što je dovelo do odgode tih natjecanja najmanje za sljedeću godinu, a možda i na neodređeno vrijeme.

Osim toga, uoči Olimpijade, francuske su vlasti uskratile akreditaciju za niz novinara, fizioterapeuta i tehničkog osoblja iz Rusije i Bjelorusije. Ove mjere predostrožnosti usmjerene su na sprječavanje kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja koje bi mogle ugroziti sigurnost i stabilnost Olimpijskih igara. Kremlj pokušava koristiti svoje zlonamjerne agente diljem svijeta, a izuzetak nisu ni Olimpijske igre koje su odavno bile izvan politike, tijekom kojih su se čak i ratovi zaustavljali. Agencija za sigurnost informacijskih sustava Francuske (ANSSI) upozorila je na moguće kibernetičke napade povezane s Pariškom Olimpijadom, izjavivši kako velika međunarodna događanja privlače pozornost kibernetičkih kriminalaca. Oni mogu koristiti takve događaje za provođenje phishing napada, stvaranje zlonamjernih aplikacija i širenje lažnih web stranica. Ove radnje mogu biti usmjerene na podrivanje imidža zemlje domaćina i destabilizaciju tijeka događanja.

Ruska agresija ima razoran učinak na sportsku infrastrukturu i zajednicu Ukrajine. Od početka punog invazije ukrajinska sportska zajednica izgubila je više od 479 sportaša i trenera, od kojih su 20 bili olimpijski prvaci. Dio njih je poginuo u ruskim bombardiranjima mirnih ukrajinskih gradova, a dio na frontu, braneći svoju zemlju, neovisnost i suverenitet.

Moderne sportske arene, centri za mlade i drugi sportski objekti Ukrajine izloženi su stalnim bombardiranjima. Ukupno je uništeno i oštećeno oko 520 sportskih objekata, uključujući 15 sportskih objekata s olimpijskim, paraolimpijskim i deflimpijskim statusom trening baza. Sve to otežava pripremu ukrajinskih sportaša za natjecanja. Međutim, unatoč tim preprekama, Ukrajina, zemlja koja se već gotovo dvije i pol godine bori s punom invazijom Rusije, uspjela je uz pomoć međunarodnih partnera pripremiti tim od oko 150 sportaša za sudjelovanje na Olimpijadi. Saveznici su omogućili ukrajinskim sportašima nastavak trenažnog procesa na svojim teritorijama, stadionima, sportskim objektima, što im je omogućilo dobivanje licenci, pripremu za natjecanja i plasman na Olimpijske igre u Parizu. Ova situacija naglašava važnost međunarodne podrške i solidarnosti u uvjetima rusko-ukrajinskog rata. Ukrajinski sportaši, unatoč velikim razaranjima i stalnoj prijetnji, nastavljaju borbu i pripreme za najveći sportski događaj zahvaljujući pomoći svojih stranih kolega.

Primirje tijekom Olimpijade — tradicija koja postoji još od antike. Godine 1992. Međunarodni olimpijski odbor oživio je ideju olimpijskog primirja, koju je podržala Generalna skupština Ujedinjenih naroda. Uoči ljetnih Olimpijskih igara 2024. godine u Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron predložio je uvođenje «režima tišine» tijekom njihovog trajanja, pozivajući se na potrebu zaustavljanja globalnih sukoba. Ovaj prijedlog, posebno je bio usmjeren na Rusiju, koja nastavlja svoju agresiju u Ukrajini. Inicijativu Macrona podržao je predsjednik NR Kine Xi Jinping. Međutim, predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ovu ideju, izjavivši kako, budući da je Rusija isključena iz sudjelovanja na Olimpijadi u Parizu, nije dužna slijediti principe koje je postavio MOO.

U uvjetima kontinuiranog rata s Rusijom, Ukrajina treba podršku međunarodne zajednice kako bi očuvala svoju neovisnost i zaštitila svoje građane. Međunarodni partneri igraju ključnu ulogu pružajući ukrajinskim sportašima mogućnost nastavka treninga i priprema za natjecanja. Međutim, pomoć ne smije biti ograničena samo na sportsku sferu. Ukrajina treba sveobuhvatnu podršku, uključujući isporuke oružja, financijsku pomoć i humanitarne resurse. Zemlje EU i NATO-a trebaju nastaviti i pojačati svoju podršku kako bi pomogle Ukrajini prevladati trenutne izazove i vratiti mir i stabilnost u regiji.

Cyprus Daily News