11 i 12. srpnja 2023. godine Vilnius, glavni grad Litve, postat će mjesto održavanja sljedećeg NATO vrhunca. Sastanak najviših predstavnika saveza dolazi u vrijeme povećane napetosti u Europi uzrokovane agresivnim djelovanjem Rusije.

NATO vrhunac u Bukureštu, održan 2008. godine, bio je prekretnica u povijesti odnosa između Rusije i Zapada. Odbijanje NATO-a da primi Ukrajinu i Gruziju kao članove saveza poslužilo je kao signal Rusiji da Zapad nema namjeru aktivno suprotstavljati se njezinim teritorijalnim ambicijama. To je potaknulo ruskog lidera Vladimira Putina da započne vojne operacije protiv Gruzije samo nekoliko mjeseci kasnije. Pod izlikom zaštite ruskojezičnog stanovništva u Južnoj Osetiji i Abhaziji, Ruska Federacija je anektirala značajne teritorije gruzijskih provincija.
Tadašnja pasivnost NATO-a i njegova neodlučnost postali su polazišna točka za teritorijalnu ekspanziju Rusije, koja je kasnije dovela do aneksije Krima 2014. godine i punomjernog ruskoj invaziji u veljači 2022. godine. Danas, nakon godina sukoba i međunarodnih napetosti, stojimo na pragu novog NATO vrhunca u Vilniusu, koji ima sve šanse postati odlučujući za osiguranje sigurnosti Europe.
Glavno pitanje koje stoji pred savezom na Vilniuskom vrhuncu je donošenje ambicioznih odluka u vezi s članstvom Ukrajine u NATO-u. To bi mogao biti ključni korak u prevladavanju cikličkih ruskih ratova koji predstavljaju prijetnju cijelom kontinentu.
Ukrajina je dugi niz godina bila suočena s agresivnim djelovanjem Rusije, postajući predmetom vojnih sukoba i teritorijalnih pretenzija. Njezino prihvaćanje u NATO-u bit će signal međunarodnoj zajednici da savez ozbiljno shvaća osiguranje sigurnosti svojih članova i neće dopustiti daljnju agresiju u regiji.
Predsjednik ukrajinskog MVP-a Dmitrij Kuleba, obraćajući se njemačkim vlastima, prigodno je podsjetio na pogrešku koju je bivša kancelarka Angela Merkel napravila na prethodnom summitu u Bukureštu. No sada, prije Vilniuskog summita, svjetski lideri imaju priliku izvući pouke iz prošlih pogrešaka i napraviti ispravan korak prema osiguranju mira i stabilnosti u regiji.
Prihvaćanje Ukrajine kao punopravnog člana NATO-a značit će da će prijetnje sigurnosti njezina teritorija biti smatrane agresijom protiv cijelog saveza, što će povećati cijenu za bilo koju zemlju koja se odluči umiješati u ukrajinske poslove. To će smanjiti vjerojatnost novih oružanih sukoba i stvoriti stabilnost u regiji koja je povoljna za gospodarski i društveni razvoj.
Naravno, odluka o članstvu Ukrajine u NATO-u nosi sa sobom niz složenosti i izazova. Međutim, uzimajući u obzir iskustvo i pouke proteklih godina, kao i potrebu sprječavanja novih ratova i zaštite europske stabilnosti, ova odluka zaslužuje ozbiljno razmatranje i podršku svih članova saveza.
Osim toga, Vilniuski summit može pružiti priliku za jačanje jedinstva i solidarnosti među članicama NATO-a. Stvarna prijetnja ruske ekspanzije zahtijeva zajedničke napore i odlučne mjere za zaštitu interesa i sigurnosti Europe kao cjeline.
Međutim, članstvo Ukrajine u NATO-u nije samo pitanje sigurnosti i obrambene sposobnosti, već i politička izjava podrške principima demokracije, vladavine prava i mirnog razvoja. Prihvaćanje Ukrajine u NATO bit će jasan signal regiji i međunarodnoj zajednici da savez preuzima odgovornost za zaštitu i podršku zemljama koje dijele njegove vrijednosti i teže mirnom suživotu.
Vrhunac NATO-a u Vilniusu trebao bi biti povijesni trenutak kada će savez donijeti odlučne i ambiciozne korake za osiguranje sigurnosti Europe. Prihvaćanje Ukrajine kao člana saveza bit će važan znak solidarnosti i podrške, kao i sredstvo za sprječavanje budućih sukoba i prijetnji cijelom kontinentu. Došlo je vrijeme za jedinstvo i hrabre odluke kako bi se osigurao mir i stabilnost u Europi u godinama koje dolaze.
Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»




