Predsjednik Europskog pokreta Crne Gore, Momčilo Radulović, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog hibridnog utjecaja Rusije u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu i šire u Europi. Naglasio je da je ovaj sustav utjecaja fleksibilan i sposoban brzo se prilagoditi, za razliku od zaštitnih mjera koje poduzima Zapad.
Radulović je ruski utjecaj nazvao «krakovima», koji se sastoje od državnih, poludržavnih, parainstitucionalnih i paraideoloških struktura koje djeluju na svim kontinentima u interesu Rusije. Ove strukture uče i prilagođavaju se brže nego zapadni sustavi zaštite, što ih čini posebno opasnima.
Glavni problem, prema Raduloviću, nije toliko u samom ruskom utjecaju, koliko u nedostatku učinkovitog protivljenja od strane Zapada. Napomenuo je da su akcije ili neaktivnost američkih i europskih saveznika na Balkanu često neadekvatne izazovima s kojima se regija suočava.
Radulović je posebno kritizirao ideju podjele regije na tri etnocentrične zone utjecaja — srpsku, albansku i hrvatsku. Prema njegovom mišljenju, to bi moglo dovesti do novog vojnog sukoba na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. «Naši prijatelji na Zapadu o tome nedovoljno razmišljaju», rekao je.
Pokušaje uključivanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u zapadni savez Radulović je nazvao pogrešnim. Uvjeren je da se to «nikada neće dogoditi», bez obzira na količinu pomoći koju Vučić pruža Ukrajini ili broj njemačkih tvornica otvorenih u Srbiji. Radulović je istaknuo da «Vučić i njegov režim» ne mogu postati demokratski dio Zapada.
Radulović je pozvao zapadne zemlje da preispitaju svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, Srbiji i Vučićevom režimu. Bez značajnih promjena, prema njegovom mišljenju, takva politika neće moći osigurati stabilnost na Balkanu. Ruski utjecaj i dalje ostaje isključivo negativan, a zapadni diplomati, prema njegovim riječima, postaju lobisti službenog Beograda.
Ove riječi naglašavaju potrebu za preispitivanjem i jačanjem zapadne politike na Balkanu kako bi se suprotstavilo ruskom utjecaju i osigurala dugoročna stabilnost regije.
Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»
