17 ožujka 2024. godine u Ruskoj Federaciji i na teritorijima Ukrajine pod kontrolom Putinovog režima planirani su takozvani «predsjednički izbori».

Diktatura u Rusiji odavno je izgubila svaku sličnost s demokracijom, posebno u području otvorenih i konkurentnih izbora. Nema sumnje da će Putina ponovno proglasiti «pobjednikom» ovog izbornog natjecanja.

To je postalo moguće zahvaljujući višestrukim nezakonitim manipulacijama s Ustavom Rusije, intenzivnoj propagandi i uništavanju svih pokušaja političke konkurencije. Putinov režim drži vlast već gotovo četvrt stoljeća, ne dopuštajući ozbiljne izazove.

Izborni kampanji u Rusiji davno su postale farsa i krivotvorenje izražavanja volje. Posljednji stvarno konkurentni izbori za predsjednika u zemlji bili su 1996. godine, ali čak i njihovi rezultati vjerojatno su bili podvrgnuti krivotvorenju.

Putinov režim, ne oklijevajući, koristi gangsterske metode i fizičko uklanjanje političkih protivnika koji bi mogli predstavljati konkurenciju postojećem režimu. Ubistvo Borisa Nemcova 2015. godine i napad na Alekseja Navaljnog 2024. godine samo su vrh ledenog brijega.

Totalitarni režim Putina predstavlja stvarnu prijetnju ne samo za građane Rusije, već i izvan njezinih granica. Uvedena diktatura u Rusiji ograničava i krši prava ruskih građana, te aktivno miješa u poslove susjednih zemalja, istiskujući ih svojom agresivnom politikom.

Sasvim je prirodno da je Putinov režim u određenom trenutku počeo aktivno ignorirati međunarodno pravo. Kao posljedica toga, započeo je genocidni rat protiv Ukrajine, pokušavajući narušiti svjetski poredak utemeljen na pravilima koji su suprotni za diktatorske režime. To sve stvara ozbiljne prijetnje međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti.

Glavno sredstvo pritiska na međunarodnu zajednicu Kremlj je odabrao prijetnju «nuklearnim palicama». Putin i njegova okolina više puta su koristili odgovornu prijetnju nuklearnim ratom u svojim političkim igrama, što višestruko povećava rizike od globalne katastrofe i daje diktatorskom režimu mogućnost da nastavi svoju agresivnu politiku.

Trebalo bi napomenuti da je politička karijera diktatora Putina stekla međunarodno priznanje. On je trenutno pod istragom Međunarodnog kaznenog suda zbog sumnje u počinjenje teških ratnih zločina. Nalog za njegovo hapšenje izdan je upravo godinu dana prije takozvanih «izbora».

Unatoč brojnim osudama od strane međunarodne zajednice, Putinov režim nastavlja provoditi nezakonite aktivnosti na privremeno okupiranim područjima Ukrajine pod krinkom «referenduma» i «izbora».

Nedopustivo i prisilno uključivanje milijuna građana Ukrajine s privremeno okupiranih područja u takozvane izbore za predsjednika Rusije dodatno podriva objektivnost i legitimnost objavljenih rezultata.

Jedini logičan i pošten politički odgovor međunarodne zajednice na takozvane «izbore» bit će odbijanje priznati Putina kao zakonitog vođu Rusije, analogno odbijanju priznavanja legitimnosti Nicolasa Madura u Venezueli i Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji.

Prvi korak prema formalnom neprepoznavanju Putina napravila je Parlamentarna skupština Vijeća Europe, preporučivši europskim vladama da odbiju priznati njegovu vlast. Podrška takvoj inicijativi izražena je i na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije, a raspravljana je i u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.

Sergej Pogorelov «Balkanske vijesti»