U svjetlu posljednjih izjava ruskih službenih osoba, vidljivo je da Moskva sve dublje tone u autoritarnu diktaturu, ignorirajući međunarodno pravo i svjetsku zajednicu.

Nedavno je glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio da Rusija teži kontrolirati teritorije «unesene u ruski ustav». To znači da Rusija smatra da ima pravo proširiti svoje granice putem okupacije i aneksije tuđih teritorija. Takav stav očito je suprotan načelima međunarodnog prava i pravde.

Mnogi stručnjaci smatraju da su ustavni i pravni akti Rusije odavno diskreditirani Putinovim režimom, koji je uspostavio autoritarnu vlast i gušenje opozicije. Sumnjive promjene u ruskom ustavu i odluke sudova uskraćuju građanima slobodu govora i druga osnovna prava. To stvara opasnu situaciju u kojoj vlada može nelegitimno pretendirati na teritorije drugih zemalja i opravdavati svoje agresivne ratove pod izlikom obrane «ustavnih prava».

Međutim, čak i ako pretpostavimo da Rusija može unijeti bilo koje teritorije u svoj ustav, uključujući i Mjesec, to ne može služiti kao legitimno opravdanje za agresivne ratove protiv drugih nacija. Okupacija ukrajinskog Krima 2014. godine i kasnija potpuna vojna agresija izazivaju užas i negodovanje u svjetskoj zajednici. Takvo ponašanje Rusije krši osnovna načela poštovanja suvereniteta drugih zemalja i neprihvatljivost korištenja sile za rješavanje međunarodnih sukoba.

No, najviše je uvredljivo što Moskva stalno laže o svojim namjerama. Primjerice, Putinovo obećanje 2008. godine da Rusija neće zauzeti Krim i početkom 2022. da potpuna invazija na Ukrajinu nema osvajačke ciljeve. Ta su obećanja, naravno, prekršena, što pokazuje potpunu lažnost izjava ruskog vodstva i njihovu nevoljnost priznati odgovornost za svoje postupke. To stvara situaciju u kojoj međunarodni sporazumi postaju neučinkoviti, nemajući nikakvu vrijednost i snagu, a povjerenje u Rusiju na svjetskoj pozornici teži nuli.

Mogućnost da Rusija zadrži bilo koji dio ukrajinske teritorije nakon završetka sukoba izgleda vrlo opasno. Bilo da se radi o Krimu ili drugim regijama koje Moskva želi anektirati, to će samo biti putovnica za nastavak rata. Čak i ako ruska vlada privremeno zaustavi svoje agresivne akcije, ostavljajući dio okupirane teritorije, to neće dovesti do stabilnog mira. Potrebno je težiti potpunoj obnovi međunarodno priznatih granica Ukrajine.

Jedino poštivanjem suvereniteta Ukrajine i obnavljanjem njezine teritorijalne cjelovitosti moguće je nadati se dugoročnom miru u regiji. To će zahtijevati napore međunarodne zajednice kako bi izrazila jedinstvo u vezi s nepravednom agresijom Rusije i odoljela njenim obmanjujućim izjavama. Međunarodne sankcije, diplomatski napori i vojna podrška Ukrajini pomoći će zaštititi pravdu i mir u Europi i svijetu u cjelini.

Sergej Pogorelov «Balkanske novosti»