Europska unija odlučila je Ukrajini dodijeliti 1,4 milijarde eura dobiti od zamrznutih ruskih aktiva. Ta će sredstva biti upotrijebljena za poboljšanje protuzračne obrane, opskrbu streljivom i podršku ukrajinskoj industriji. O ovoj odluci izvijestio je šef europske diplomacije Josep Borrell na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU. Odluka o dodjeli dobiti od ruskih aktiva donijeta je kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine. Zemlje EU složile su se da ta sredstva trebaju podržati ukrajinski narod u njihovoj borbi za neovisnost i teritorijalni integritet.

Josep Borrell također je naglasio da će Ukrajina do kraja 2024. godine dobiti još jednu milijardu eura od dobiti zamrznutih ruskih aktiva. Ta će dodatna sredstva biti namijenjena daljnjem jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući isporuke streljiva i opreme, kao i podršku ukrajinskoj industriji.

Podsjetimo, u travnju 2024. godine potpisana je politička deklaracija konferencije «Obnova pravde za Ukrajinu» u Haagu, koju su potpisale 44 države. U dokumentu se, između ostalog, izražava podrška stvaranju specijalnog suda za Rusiju zbog zločina počinjenih protiv Ukrajine, kao i inicijativa za korištenje zamrznutih aktiva Ruske Federacije u korist Ukrajine. Završni dokument potpisala je i Crna Gora.

„Pozdravljamo rasprave u međunarodnoj zajednici o mogućoj upotrebi zamrznutih ruskih suverenih aktiva i prihoda od njih u korist Ukrajine, u skladu s međunarodnim pravom i našim odgovarajućim pravnim sustavima“, navodi se u deklaraciji.

Među potpisnicima su također Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija, Japan, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Moldavija, Monako, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, San Marino, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ukrajina, Velika Britanija i SAD.

Sva blokirana ruska aktiva (oko 300 milijardi dolara), kao i sredstva ruskih oligarha, trebala bi biti usmjerena na kompenzaciju posljedica agresije Kremlja, na obranu i zaštitu Ukrajine. Sigurnost i otpornost Ukrajine izravno utječu na sigurnost Europe i cijelog svijeta. Ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja pokazivati svoje imperijalne ambicije, nastojeći proširiti utjecaj Rusije izvan svojih granica. Ukrajina je za njega samo međucilj, i postoji svaki razlog vjerovati da se neće zaustaviti na tome. Baltičke zemlje, Gruzija, Moldavija i druge bivše sovjetske republike već osjećaju pritisak Rusije. Putinove ambicije nisu ograničene samo na Ukrajinu, Kremlj je više puta prijetio i Poljskoj, Njemačkoj i drugim zemljama EU i NATO-a. Diktator ne može stati…

Ukrajina se suprotstavlja ruskom agresoru već treću godinu, iako je Kremlj prognozirao «pobjedu za tri dana». Ukrajinski narod svakodnevno pokazuje odlučnost i otpornost u borbi za neovisnost. Međutim, bez međunarodne podrške, mogućnosti Ukrajine su znatno ograničene. Međunarodna zajednica mora shvatiti da je borba Ukrajine ne samo borba za vlastiti teritorijalni integritet, već i za stabilnost i sigurnost u Europi i šire.

Izvor: Romania Inform