Prošlog tjedna poznato američko izdanje The Washington Post izvijestilo je o telefonskom razgovoru između novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ovaj razgovor, koji je prema izvješćima održan 7. studenoga, otvara pitanja o stajalištu SAD-a i njihovom potencijalnom utjecaju na rješavanje rusko-ukrajinskog sukoba. Tijekom razgovora Trump je pozvao Putina na suzdržanost i upozorio ga na eskalaciju rata u Ukrajini, podsjetivši ga na značajnu prisutnost američkih snaga u Europi, što djeluje kao pokušaj da se Rusiju upozori na ozbiljne posljedice mogućeg pogoršanja situacije.
Prema izvješćima, Trump i Putin također su razgovarali o mogućem mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine, koji bi mogao postati važan element Trumpove predsjedničke agende. Trump je izrazio interes za nastavak pregovora o miru, što bi moglo značiti spremnost nove administracije na korištenje diplomatskih kanala za rješavanje sukoba. Istodobno, njegova retorika izaziva zabrinutost u Kijevu zbog mogućnosti da bi se budući pregovori mogli voditi bez uvažavanja ključnog stajališta Ukrajine, što je za Kijev neprihvatljivo.
Službeni Kijev brzo je reagirao na vijest o ovom razgovoru. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine opovrgnulo je tvrdnju da je Kijev bio unaprijed obaviješten o razgovoru. Ukrajinska strana naglasila je svoju predanost načelu „Ništa o Ukrajini bez Ukrajine“, inzistirajući da se sve odluke koje se tiču sudbine zemlje moraju donositi uzimajući u obzir njezine interese.
Ukrajinska vlada ponovno je istaknula vlastitu viziju završetka rata, sadržanu u Formuli mira predsjednika Zelenskog, koja u središte stavlja načela pravde i međunarodnog prava. Zelenskova formula uključuje vraćanje teritorija pod ukrajinski nadzor, isplatu reparacija i privođenje ratnih zločinaca pravdi. Za Ukrajinu, takav završetak rata znači ne samo prestanak borbi, već i vraćanje pravde za pogođeno stanovništvo te kažnjavanje agresora za počinjene zločine.
Trumpove izjave o spremnosti za daljnje pregovore izazivaju zabrinutost među pristašama Ukrajine na Zapadu. Mnogi stručnjaci strahuju da bi nova administracija mogla ponuditi ustupke Rusiji u pokušaju da ubrza proces okončanja rata. U kontekstu Trumpovih ranijih izjava o potrebi smanjenja američke vojne prisutnosti u inozemstvu, uključujući Europu, njegov pristup ukrajinskom pitanju može se protumačiti kao odstupanje od dosadašnjeg kursa SAD-a, koji od 2022. pruža Ukrajini značajnu financijsku i vojnu pomoć.
Kijev, koji teži potpunoj obnovi svog teritorija i uspostavi pravde, strahuje da bi ovakvi pregovori mogli biti korak prema „mirovnim sporazumima“ pod ruskim uvjetima. Takav pristup podriva položaj Ukrajine i otežava postizanje trajnog mira, temeljenog na poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Dijalog između Trumpa i Putina ukazuje na moguće promjene u odnosima između SAD-a i Rusije, koje bi mogle imati posljedice za cijelu Europu. Europske zemlje, koje su najbliži saveznici Ukrajine, također bi se mogle naći u složenoj situaciji ako nova američka administracija promijeni svoju politiku i počne zagovarati „kompromisna“ rješenja.
Ako Ukrajina bude isključena iz pregovaračkog procesa, to bi moglo oslabiti povjerenje u međunarodne obveze SAD-a i izazvati razdor u transatlantskom savezu, posebno među zemljama koje vide prijetnju od strane Rusije i računaju na američku podršku.
Telefonski razgovor Trumpa i Putina postavlja ozbiljna pitanja i izaziva zabrinutost glede budućnosti Ukrajine. Iako je težnja za mirom hvalevrijedna, važno je da rješenje bude doneseno u okviru međunarodnog prava i uzimajući u obzir interese same Ukrajine. U suprotnom, postoji rizik od nepravednog „mira“ koji bi mogao uništiti postignuća Ukrajine i dovesti do novih sukoba.
Sergej Pogorelov, Balkanske vijesti
